Prošle je godine Rusija u EU otpremila oko 150 milijardi prostornih metara plina.

Ruski izvoz energenata u Europu znatno se smanjio u ovoj godini zbog strogih kaznenih mjera kojima je Zapad reagirao na rusku invaziju na Ukrajinu i zatvaranja ruskog plinovoda Sjeverni tok 1 nakon problema s povratom opreme poslane na servis u Siemens Energy.

Isporuke je smanjila i ukrajinska blokada tranzitne točke Sohranivka zbog, kako je objasnio operater ukrajinskog plinskog sustava GTSOU ruskog preusmjeravanja plina u pobunjeni Luhansk, i rusko zatvaranje cjevovoda Yamal kojim plin stiže u Poljsku.

Rusija je prije invazije podmirivala oko 40 posto europske potražnje za plinom, a taj je udio u međuvremenu pao na devet posto.

Ruski Gazprom priopćio je u četvrtak da je njegov izvoz prirodnog plina u zemlje izvan Zajednice Neovisnih Država (ZND) od početka godine do 15. rujna smanjen za 38,8 posto, na 84,8 milijardi prostornih metara.

Smanjene isporuke ruskog plina potaknule su snažan rast cijena u Europi i EU razmatra mogućnost uvođenja cjenovnog limita. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je prošlog tjedna da će Rusija u tom slučaju prestati izvoziti svoje energente u Europu.

Viši menadžer u Gazpromu rekao je u četvrtak da nema alternative ruskom plinu za Europu.

"Ne postoji zemlja koja može isporučiti resurse usporedive s onima polja u Sibiru i na poluotoku Jamal", rekao je zamjenik glavnog izvršnog direktora Gazproma Oleg Aksjutin.