Naime, Protokol na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i BiH, kojim se uzima u obzir ulazak Hrvatske u EU, potpisan je sredinom prosinca prošle godine u Bruxellesu, a privremeno se, do njegova stupanja na snagu odnosno do završetka ratifikacijskih postupaka u EU i BiH, primjenjuje od 1. veljače.

Nakon što je Hrvatska ušla u EU-u, 1. srpnja 2013. automatski je istupila iz Srednjoeuropske zone slobodne trgovine (CEFTA). Stoga su zemlje jugoistočne Europe koje su ostale u CEFTA-i trebale potpisati protokole na svoje SSP-e kako bi se u obzir uzela nova činjenica, to jest ulazak Hrvatske u EU. Prilagođeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i BiH parafiran je u srpnju 2016.

Njegovim potpisivanjem stekli su se uvjeti za početak bescarinskog uvoza prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda iz Hrvatske na bosanskohercegovačko tržište od početka ove godine. 'Za očekivati je da će se s primjenom izmjenjenog SSP-a između EU i BiH, a koji je uzeo u obziri pristupanje Hrvatske u EU te tradicionalne trgovinske tijekove između Hrvatske i BiH, povećati robna razmjena, pogotovo poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, no isto tako treba imati na umu kako će dogovorene koncesije vrijediti za sve članice EU, a ne samo Hrvatsku', istaknuli su iz HGK.

Navode kako je BiH prije 2013. bila hrvatsko najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredne i prehrambene proizvode s udjelom u ukupnom izvozu od oko 30 posto. Pristupanjem Hrvatske u članstvo EU u srpnju 2013. promijenjen je višegodišnji trend rasta hrvatskog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u BiH te je zabilježen pad za 14 posto. Pad je, kako navode iz HGK, nastavljen i u 2014. te se posljednje dvije godine zadržao na oko 265 milijuna eura. Premda je i danas BiH naše najznačajnije izvozno tržište, udio izvoza u BiH u odnosu na ukupan izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je prepolovljen i iznosi svega 16 posto, ističu iz HGK.