Zasad nema informacija da su građevinari krenuli s većim otpuštanjem radnika, kao što se to događa u ugostiteljstvu.

'Srećom, građevinski sektor i dalje smije raditi. Uspjeli smo izboriti, što nije bilo lako, to da se iz ograničavanja rada izostave trgovine s građevinskim materijalom. Prva odluka je bila da se i njih zatvara. Vrlo važno je da smo to spriječili jer tako mogu nastaviti s radom manje građevinske tvrtke i obrti. Svi sa strepnjom gledaju što će se dalje događati. Bojimo se recesije koja sigurno dolazi. Neki amortizer će biti mjera energetske obnove zgrada, tako da će tu biti posla. Imamo potvrde Ministarstva da će ona ići', rekao je Čupić za tportal.

Velik dio građevinskog sektora se boji što će se događati na tržištu nekretnina. Što će biti s cijenama i kako će ići prodaja. Sada je dio godine u kojem se prodaju nekretnine na moru, ali je sve stalo.

'Bojim se da se u sektoru graditeljstva posljedice neće osjetiti za vrijeme trajanja mjera protiv pandemije, već nakon toga, kad dođe recesija. Strahujemo od ponavljanja onog što nam se dogodilo od 2010. do 2014., kada je val predstečajnih nagodbi ubio masu malih graditeljskih tvrtki. Na kraju je pokopao i dosta velikih', izjavio je Čupić.

Tvrdi da je većina poduzetnika nezadovoljna Vladinim mjerama. One su usmjerene na sektore koji su radno intenzivni.

'Ti sektori i dalje rade, plaćaju minimalac. Svi ostali su u problemu, posebno trgovina. Iza nas su dva tjedna bez ikakvog prometa. Poslodavci ne znaju kako će osigurati plaće za sljedeće mjesece. Postoji jako puno nejasnoća u komunikaciji. Mjere koje je Hrvatska gospodarska komora predlagala po meni su za vrlo uzak krug poduzetnika. Oni bi trebali biti reprezentativni za čitavo gospodarstvo. Sve te mjere samo su odgoda obaveza. Jedino mjera koju je donijelo Ministarstvo graditeljstva o ukidanju komunalne naknade rasteretit će masu tvrtki, vlasnika objekata dok ne prihoduju', mišljenja je Čupić.

Ističe kako su druge europske zemlje donijele mjere direktnih poticaja.

'Te zemlje su preuzele rizik od poduzetnika. Kod nas svi govore o nekoj solidarnosti. Ne možete očekivati da će poduzetnici spašavati tvrtke, a država nigdje ne reže. Što je sa saborskim zastupnicima i svim drugim dužnosnicima? Neka oni pokažu solidarnost. Neka se svatko od njih odrekne plaća u ovom razdoblju', naglasio je Čupić.

U trgovačkim centrima trenutno rade samo dućani s hranom. Na njih je, kaže Čupić, strašna navala.

'Svi ostali trgovci nemaju prihoda već dva tjedna. Svi mi imamo fiksne troškove koje plaćamo. To su plaćanja uglavnom prema javnim akterima, gradovima, općinama i državi. Još nismo čuli od Hrvatskih voda da će se odreći vodne naknade. Zašto se ne umanji mrežarina za električnu energiju, to je dio računa koji nije tržišna komponenta', pita se Čupić.

Zakupnici u trgovačkim centrima nemaju novca za najam. Čupić kaže kako će se sa svakim pojedinačno razgovarati.

'Upravama centara je bitno da prežive. Bojim se da će biti još veći problemi najesen. Trgovci trenutno imaju puna skladišta robe. Sad je ne mogu prodati. Kasnije će je prodavati s velikim popustima. Neće moći ostvariti financijska sredstva za kupovanje robe za jesen. Pravi problemi tek nas čekaju', pesimističan je Čupić.

U dijelu trgovine koja ne obuhvaća prehranu radi oko 90 tisuća ljudi, a još ih je 30 tisuća direktno vezano za taj sektor.

'Govorimo o 120 tisuća ljudi koji su ugroženi. Uvijek nas je država gledala kao na neželjeno dijete, a mi sad najviše patimo', ustvrdio je Čupić.