Iza Monastaysa stoji složna četveročlana ekipa. Na čelu im je 30-godišnji Zoran Mičuda, direktor tvrtke te doktorand zagrebačkog Agronomskog fakulteta i voditelj projekata financiranih iz fondova EU-a. Marketinšku strategiju vodi 27-godišnji ekonomist Goran Božić, programiranjem se bavi Ivan Orehovec (26), a svima njima pomaže Nikolina Verbič (25), studentica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

'Začetnici Monastaysa smo Ivan Orehovec i ja. Krenuli smo prije dvije godine s projektom Holy, globalnom društvenom katoličkom mrežom. Kroz taj projekt shvatili smo da Hrvatska nema jedno mjesto na kojem bi se okupili svi samostani što nude smještaj tako da se pomoću njega razvija vjerski turizam. Taj turistički segment kod nas je još uvijek na niskim granama, a mi mislimo da imamo potencijala po tom pitanju postati nova Italija ili Španjolska', uvjeren je Mičuda.

Prema istraživanju Isnarta (Nacionalnog talijanskog instituta za turizam), vjerski turizam u Italiju godišnje privuče više od 5,6 milijuna posjetitelja, od čega je 3,3 milijuna inozemnih turista.

U Hrvatskoj rezultati istraživanja (Tomas, 2017.) pak pokazuju da su vjerski razlozi kao motiv dolaska u Hrvatsku zastupljeni s jedan posto, što je značajan broj u odnosu na više od 18 milijuna dolazaka stranih turista godišnje.

Kad se gleda globalno, Svjetska turistička organizacija procjenjuje da vjerski turizam godišnje generira 600 milijuna putnika motiviranih vjerom, od kojih je 280 milijuna hodočasnika.

Sve to govori da Monastays itekako ima prostora za razvoj. Platforma je krenula s radom prošle godine. Preko nje je smještaj našlo oko 200 ljudi, a većinom se radilo o vjernicima iz Hrvatske koji su htjeli drugačije iskustvo.

'Ne mislimo da smo smislili nešto novo, već smo samo automatizirali, odnosno digitalizirali procese i vratili samostanima ulogu gostinjaca, a koju su imali još od davnina. Gostinjac je nekad bio svratište, najčešće hodočasnika, ali i putnika namjernika', objašnjava Mičuda.

Katolička crkva u Hrvatskoj, smatra on, do sada nije bila dovoljno svjesna mogućnosti koje postoje unutar redovničkih zajednica i samih župa.

'Samostani imaju mogućnost evangelizacije. Turisti u njih ne dolaze samo zbog tišine i mira te sunca i mora, već i zbog duhovnih potreba. Katolička crkva boji se komercijalizacije samostana, a previđa potencijal koji ima takav oblik otvaranja vjernicima', ističe Mičuda.

Kako bi objasnili svoje motive i ciljeve, ekipa iz Monastaysa obišla je 30-ak samostana u Hrvatskoj. Nailazili su na različite reakcije gvardijana i časnih sestara.

'Izazovno je. Nikad to nije jedan razgovor, već više susreta da bi se donijela odluka. Postoje zatvoreniji i otvoreniji redovnički redovi, a za sve njih mi smo novost. S jedne strane imate naš startup kojem trebaju rezultati, a s druge redovnike i Crkvu, u kojoj sve ide polako i matematika je u drugom planu', napominje Mičuda.

Uz profil na Monastaysu, samostani dobivaju sustav za organizaciju rezervacija i aplikaciju za prijavu gostiju u e-visitor. Uz to se za njih obavljaju marketinške usluge. Poslovni model Monastaysa jest provizija od 10 posto po rezervaciji.

Trenutno se preko platforme može rezervirati smještaj u 13 objekata. Tako se u Dubrovniku u samostanu sv. Obitelji nudi soba za dvoje za 700 kuna po danu, dok studio apartman košta 692 kune. Za taj dubrovački samostan navodi se da je pogodan za parove i obitelji.

Dominikanski samostan sv. Petra Mučenika na Hvaru nudi jednokrevetne, dvokrevetne i trokrevetne sobe, a cijene noćenja kreću se od 165 do 495 kuna. Kao posebnost samostana ističu se bogata knjižnica s više od 20.000 knjiga te muzej sakralne baštine.

'Trenutni smještajni kapacitet nam je oko 350 kreveta. Prosječna cijena noćenja je oko 30 eura. Osim samostana, u ponudi imamo kuće za odmor i pastoralne centre. Trudimo se da svako to mjesto ima organiziranu svetu misu za goste, duhovni razgovor i ispovijed. Želimo da u svakom objektu postoji osoba koja se brine za tu duhovnu komponentu. To nam je izuzetno važno jer bez toga dajemo samo smještaj i klasični odmor, a to nam nije namjera', ističe Mičuda.

Iako su im ciljana skupina prvenstveno katolički vjernici, godišnji odmor u samostanima može provesti svatko, bio vjernik ili ne.

'Svi s dobrim namjerama su dobrodošli. Nije obavezno da idete na misu ili tražite duhovni razgovor. Jedino je obavezno poštovati kućni red samostana. Ako on zatvara svoja vrata u 22 ili 23 sata, sumnjam da će takav smještaj biti zanimljiv nekome tko traži samo zabavu', kaže Mičuda.

S obzirom na pandemiju koronavirusa i velik pad broja putovanja, Monastaysova ekipa se u ovoj godini posvetila postavljanju temelja za brži budući razvoj. Ovih dana ušli su u partnerstvo sa sličnom platformom iz Australije, što će im značajno povećati ponudu samostana.

Zahvaljujući toj suradnji izlaze na globalno tržište te će za dva mjeseca na platformi imati 113 samostana iz čitavog svijeta.

Na tom Mičuda ne planira stati, već je pred svoj tim postavio ambiciozan cilj.

'Želimo da Monastays postane najveći svjetski pružatelj usluga smještaja u samostanima. Očekujem da ćemo za dvije do tri godine u ponudi imati od 500 do 1000 samostana. Vjerujem da je to ostvarivo', kaže Mičuda.