U Europi se potroši ogromna količina plina za grijanje kuća i stanova, što značajno doprinosi emisiji stakleničkih plinova. Tradicionalni plinski bojleri postali su problematični zbog negativnog utjecaja na okoliš i činjenice da Europa postaje sve više ovisna o uvozu plina, što povećava troškove energije. Dok vlade pokušavaju smanjiti emisije ugljika, za većinu europskih domova odgovor će vjerojatno biti električna dizalica topline. No nisu svi uvjereni u to
U Velikoj Britaniji, primjerice, zamjenu plinskih bojlera toplinskim pumpama prate kontroverze i kritike.
Dok dio ljudi vjeruje da bi dizalice topline mogle biti ključne za borbu protiv klimatskih promjena, drugi sumnjaju u njihovu korist i tvrde da je ona prenapuhana.
Između tih suprotstavljenih stavova nalaze se milijuni domaćinstava s malo jasnih informacija i važnim financijskim odlukama pred sobom, piše Guardian. Prvo se postavlja pitanje jesu li dizalice topline puno skuplje od plinskih bojlera?
Istina je da toplinske pumpe nisu jeftine. Britanci očekuju da će se većina kućanstava odlučiti za model zrak-zrak, a on u prosjeku košta više od 14.500 eura, u što su uključeni i troškovi instalacije. To je četiri do pet puta više od cijene plinskog bojlera u Britaniji, između 1800 i 3500 eura, ovisno o potrebnoj veličini.
vezane vijesti
Program subvencioniranja britanske vlade omogućava dobivanje 8700 eura za zamjenu plinskog bojlera dizalicom topline. Slični programi potaknuli su njihovu povećanu upotrebu diljem Europe.
U Poljskoj je vlada kućanstvima nudila do 14.420 eura za ugradnju zelenih energetskih rješenja, uključujući toplinske pumpe. U Italiji je vlada pokrenula kratkotrajni 'superbonus' program, pokrivajući 110 posto troškova nadogradnje zelenih domova, uključujući ugradnju dizalica topline.
Međutim razlika u početnim troškovima sve se više smanjuje, stoga se neki projekti ugradnje toplinskih pumpi približavaju troškovima postavljanja plinskih bojlera i kada se uzmu u obzir subvencije.
Kritičari njihova uvođenja upozoravaju da se, čak i uz vladine subvencije, kućanstva mogu suočiti s većim računima za grijanje i možda će morati ići u skupu energetsku obnovu domova.
U Velikoj Britaniji je električna energija otprilike četiri puta skuplja od plina, što izaziva zabrinutost da će korištenje dizalica topline biti skuplje od rada plinskih bojlera.
Dr. Jan Rosenow, akademik i programski direktor u Regulatory Assistance Projectu (RAP), redovito analizira promjene troškova rada toplinskih pumpi u usporedbi s plinskim bojlerima.
U nedavnom članku objasnio je da one imaju slične troškove rada kao plinski bojleri, iako je električna energija skuplja od plina, jer efikasnije proizvode toplinu. Prosječno, toplinske pumpe pretvaraju jednu jedinicu električne energije u 2,5 do pet jedinica topline, što znači da koriste otprilike tri do pet puta manje energije u usporedbi s plinskim bojlerom.
Da bi se mjerila njihova učinkovitost tijekom cijele godine, koristi se sezonski koeficijent učinkovitosti (SCoP). Analiza dr. Rosenowa pokazuje da toplinska pumpa s visokim SCoP-om može pokriti troškove rada plinskog bojlera s visokom učinkovitošću, što znači da bi ona sa SCoP-om od 3,2 mogla pokriti troškove rada bojlera, ocijenjenog oznakom A, s 90 posto učinkovitosti. Ovi podaci sugeriraju da su njihovi troškovi rada konkurentni u odnosu na plinske bojlere, čak i uz razliku u cijeni energije.
U istraživanju, provedenom na 750 kućanstava u Velikoj Britaniji, dizalice topline pokazale su sezonski koeficijent učinkovitosti (SCoP) od 2,9. To znači da su nešto manje efikasne od plinskih bojlera, što implicira neznatno veće troškove korištenja u usporedbi s njima.
Energy Saving Trust, neovisna savjetodavna skupina, potvrdila je ove nalaze. Prema njihovom istraživanju, korištenje toplinske pumpe bilo bi skuplje oko 16 eura godišnje u usporedbi s korištenjem novog plinskog bojlera s visokom učinkovitošću. Međutim isto istraživanje pokazalo je da bi korisnici ipak uštedjeli oko 340 funti godišnje u usporedbi s korištenjem starijeg plinskog bojlera s niskom ocjenom energetske učinkovitosti.
Dr. Rosenow i Energy Saving Trust koristili su standardne tarife energije u svojim izračunima. No Rosenow je primijetio da bi nova vrsta tarife prilagođena korisnicima toplinskih pumpi mogla promijeniti situaciju u njihovu korist, što sugerira da bi troškovi njihova korištenja mogli postati konkurentniji u odnosu na plinske bojlere u budućnosti.
Važno je napomenuti da ekonomska isplativost dizalica topline varira ovisno o zemlji, subvencijama vlade te promjenjivim cijenama električne energije i plina. Također, kvalitetna instalacija ključna je za postizanje očekivanih ušteda jer loše instaliranje može značajno smanjiti njihovu učinkovitost.
Iako je prosječna učinkovitost toplinskih pumpi prema analizi dr. Rosenowa oko 2,9, pojedini instalateri toplinskih pumpi izvještavaju o izuzetno visokim razinama učinkovitosti, čak do oko četiri, pa i u starijim kućama. To znači da bi moguće uštede njihovim korištenjem mogle biti i veće nego što se prvotno procjenjivalo.
Važno je napomenuti da je ključno odabrati pouzdanog instalatera dizalica topline kako bi se osigurale pravilna instalacija i maksimalna učinkovitost sustava. Dobri instalateri također mogu dati savjete o potrebnim energetskim nadogradnjama da bi se troškovi instalacije držali pod kontrolom.
Dr. Rosenow ističe da su toplinske pumpe potencijalno financijski isplativije od plinskih bojlera, posebno uz postojeće subvencije. Međutim, naglašava potrebu za prilagodbom poreza i pristojbi na električnu energiju da bi se učinile još privlačnijom opcijom za grijanje.
Vlada Velike Britanije već razmatra mjere za smanjenje troškova električne energije, što bi povećalo financijske koristi odabirom dizalica topline.
Istraživanje koje je provela organizacija Nesta pokazuje da većina vlasnika toplinskih pumpi izražava zadovoljstvo troškovima rada u usporedbi s vlasnicima plinskih bojlera, što sugerira da one već donose financijske prednosti u praksi.
