Rasprava o minusima na tekućim računima u drugi je plan stavila inicijativu ministra financija Slavka Linića, koji na sebe želi preuzeti pravo i odgovornost određivanja kamatnih stopa na stambene kredite. Limitiranje kamate na pet posto, što je Linić predložio, značilo bi znatno manje zaduženje za većinu građana.

Na prosječni kredit od 70.000 eura, ušteda od smanjenja kamate na pet posto bila bi značajnih 76 eura mjesečno. Naime, u ovom trenutku većina banaka na stambene kredite u fazi kasnije otplate naplaćuje kamate od 6,2 pa do sedam posto. Naravno, to je efektivna kamatna stopa nakon isteka stimulativnog razdoblja od jedne ili dvije godine otplate.

Usporedba cijene kredita uz ugovor o otplati na 30 godina pokazuje razliku u cijeni od 27.380 eura. Ako bi se kredit ugovorio uz kamatu od 6,7 posto, cijena bi mu na kraju bila 162.608 eura, dok bi uz kamatu od pet posto takav kredit koštao 135.280 eura. To su okvirni izračuni napravljeni uz pomoć kreditnih kalkulatora na stranicama banaka, a oni isto tako pokazuju da bi primjena nove, manje kamate spustila mjesečnu ratu sa 452 na 376 eura za stan koji smo uzeli za primjer.

To je razlog zašto udruga Franak podržava inicijativu ministra financija, ali kažu da ne mogu prihvatiti da ministar sam određuje stope, već traže da se u zakonu odredi drugačiji način za izračun kamate za dugoročne kredite.

Prema podacima Eurostata, prosječna kamatna stopa u zemljama eurozone na stambene kredite na rok iznad 10 godina iznosi 3,95 posto, što je znatno povoljnije od uvjeta na domaćem tržištu. Ali ne cvjeta cvijeće ni u eurozoni jer i u skupini 17 zemalja koje kao valutu koriste euro, pa zato imaju sniženi rizik, postoje zemlje s kamatama sličnima našima.

Tako Španjolci dugoročne kredite plaćaju oko 4,87 posto, a visoke kamate imaju i Nizozemci sa 5,02 posto. Najskuplje stambene kredite u eurozoni imaju Portugal i Slovačka. U tim zemljama, unatoč euru, građani kredite plaćaju po cijenama kao i Hrvati. Portugalcima je prosječna kamata 6,8 posto, a Slovacima oko 6,5 posto.

Izvan Eurozone nema kamate niže od četiri posto osim u Danskoj koja je na samoj granici te razine s prosječnom kamatom od 3,98 posto. Bez štita koji pruža euro cijene posuđivanja rastu jer se uračunava i rizik valute te premija rizika zemlje.

Zanimljivo je da Rumunji plaćaju manju kamatu za stambene kredite nego Britanci. Naime u Rumunjskoj je prosječna stopa 4,95 posto, a u Velikoj Britaniji ona iznosi 5,48 posto. Najskuplje kredite u EU-u ima Mađarska, s kojom imamomnogo sličnosti.

Naime, obje su zemlje izvan eurozone, imaju kreditni rejting na razini smeća, ne mogu izaći iz recesije i financiraju proračun zaduživanjem. Kad se zna da su Mađari, unatoč članstvu u Europskoj uniji, koje nas tek čeka, prisiljeni plaćati kamatu za stambeni kredit čak 7,88 posto, domaće banke i ne djeluju tako pohlepno. Naime, Mađarima je kredit s početka članka mjesečno 55 eura skuplji nego Hrvatima.

Zaključak koji se nameće je da su kamate u Hrvatskoj u skladu s poslovanjem banaka u Europi, a da se boljim uvjetima možemo nadati jedino ako se javne financije stabiliziraju, krene zapošljavanje i gospodarski rast, a posljedično i popravi kreditni rejting i položaj naše zemlje u percepciji međunarodnih ulagača i tržišta kapitala.