Dok je pandemija covida mnogim mještanima pružila dobrodošao predah od gomile putnika, problematični turisti sada im ponovno idu na živce. I to do te mjere da su mještani i aktivisti izašli na ulice u raznim gradovima diljem Španjolske, Italije, Portugala i Grčke, a neki su bili naoružani vodenim pištoljima i naljepnicama koje su posjetiteljima govorile da idu kući, piše Politico.

Prosvjednici kažu da pretjerani turizam podiže cijene stanova, ubrzava gentrifikaciju i čini ionako nedostatne zalihe vode oskudnijima. U sušom pogođenim urbanim središtima, poput Barcelone, turisti troše znatno više vode od prosječnog stanovnika, a na Siciliji brojni gradovi počeli su odbijati turiste zbog njene nestašice.

Vlade su, sa svoje strane, manje sklone provoditi trajne mjere. Za mnoge zemlje EU-a, posebno one u južnoj Europi, turizam je ključni stup gospodarstva: ima 11,3 posto udjela u BDP-u za Hrvatsku, a između šest i osam posto za Portugal, Grčku, Španjolsku i Italiju, pokazuje analiza Allianza.

'Osvetnički turizam'

Nakon što je pandemija skoro zaustavila sve na dvije godine, ljudi željni putovanja krenuli su u takozvani osvetnički turizam bukirajući destinacije koje su propustili vidjeti.

Dijelom zbog turizma, Španjolska, Portugal i Grčka — koje su dugo zaostajale među velikim europskim gospodarstvima — nadmašile su ostatak EU-a 2023. Dok je BDP diljem bloka porastao za 0,5 posto, gospodarstva Portugala, Grčke i Španjolske zabilježila su rast stope iznad dva posto.

'Ono što vidimo u medijima je ono što smo počeli viđati čak i prije pandemije', izjavila je za Politico Sandra Carvão, direktorica tržišnog obavještavanja, politika i konkurentnosti u agenciji Ujedinjenih naroda za turizam. 'Već tada smo vidjeli pokret i prosvjede protiv turizma u destinacijama i vidimo da se oni vraćaju', rekla je.

Krajem srpnja oko 20.000 aktivista protiv turizma okupilo se u Palma de Mallorci, tražeći promjenu modela turizma za koji kažu da šteti Balearskim otocima, čija su tri glavna otoka Mallorca, Menorca i Ibiza.

Godine 2023. ukupan broj turista na otocima popeo se na 14,4 milijuna - što je golem broj za otoke koji imaju oko 1,2 milijuna stanovnika.

U Barceloni su aktivisti vodenim pištoljima prskali strane posjetitelje na manjem prosvjedu. Španjolski ministar turizma osudio je tu akciju rekavši da ona ne predstavlja kulturu gostoprimstva zemlje. Na ulicama i javnim prostorima diljem Španjolske nalaze se tako naljepnice i grafiti koji upućuju na guiri, blago pogrdan kolokvijalni izraz za turiste koji imaju problema s poštovanjem lokalnih zakona i kulture.

Slični prosvjedi protiv turizma održani su ovog ljeta u gradovima diljem Španjolske, uključujući Madrid, Malagu, Granadu i Alicante. I turistička žarišta u Portugalu, Italiji i Grčkoj doživljavaju prosvjede različitih stupnjeva.

Problem veći od zabrane selfija

Gradovi se bore protiv pretjeranog turizma kaznama, naknadama i zabranama, ali s različitim stupnjevima uspjeha. Neki su uveli manje rigorozna pravila da bi odvratili turiste: nema selfija u područjima talijanskog grada Portofina, nema sjedenja na Španjolskim stubama u Rimu, nema velikih kruzera u hrvatskom Dubrovniku ili grčkom Santoriniju i nema japanki u Cinque Terreu.

U Veneciji su vlasti uvele simboličnu ulaznicu od pet eura da bi ograničile broj turista. Mjera se, međutim, izjalovila te je potaknula daljnje prosvjede mještana koji su tvrdili da je grad pretvoren u tematski park.

Gradonačelnik Barcelone najavio je u lipnju da će ukinuti kratkoročno iznajmljivanje stanova turistima do 2028., u pokušaju da izbjegne najgoru od sve većih nestašica stambenog prostora u Europi. U proteklom desetljeću su Kanarski otoci, uz gradove Berlin i Lisabon, odobrili slične mjere.

Prema Carvão, uspješna turistička strategija treba se usredotočiti na ravnotežu ekonomskog, društvenog i okolišnog utjecaja te mora uzeti u obzir razinu potražnje, kao i kapacitet destinacije (u smislu veličine grada, infrastrukture ili resursa).

Amsterdam zna što radi

Carvão je navela Amsterdam kao primjer grada na dobrom putu da stavi turizam pod kontrolu.

Grad, koji je stekao reputaciju europske prijestolnice zabave, zabranio je pušenje marihuane u Četvrti crvenih svjetiljki i pokrenuo kampanju koja bi trebala odbiti razularene mlade Britance koji dolaze samo na zabavu. Nedavno je najavljena i zabrana izgradnje novih hotela.

Za razliku od drugih destinacija koje suzbijaju broj dolazaka, neke su odabrale otvoreniji pristup: Kopenhagen nudi nagrade za poticanje klimatski prihvatljivog ponašanja turista. Oni koji voze bicikl, voze se javnim prijevozom ili skupljaju smeće u gradu mogli bi štošta zaraditi - od besplatne šalice kave do besplatnog ulaza u muzej.

'Strategija treba biti spoj tri aspekta. Potrebni su vam podaci o kretanju turista i aktivno slušanje stanovnika, a treće je kombinacija različitih politika', zaključila je Carvão.