Nerijetko se događa da umrla osoba uz imovinu ostavi i dugove, poput nepodmirenih režijskih troškova ili kreditnih obveza. O tome mnogi nasljednici tijekom ostavinskog postupka ne razmišljanju, a trebali bi jer se situacija može znatno zakomplicirati. Provjerili smo kako se prilikom nasljeđivanja raspoređuju imovina i dugovi te što možete učiniti da se zaštitite od neočekivanih iznenađenja
Prema Zakonu o nasljeđivanju, ako u ostavinskom postupku prihvatite nasljedstvo, odgovarate i za ostaviteljeve dugove, ali samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine. To znači da u pravilu ne biste trebali platiti više nego što naslijedite.
U praksi, međutim, može doći do neočekivanih problema. Ako je imovina opterećena hipotekama ili drugim oblicima založnog prava, nasljednici je često ne mogu unovčiti prije nego što podmire dugove.
Ponekad imovina može biti premet spora, pa u tom slučaju nasljednici moraju plaćati dugove premda je neizvjesno hoće li i kada stupiti u posjed imovine.
Moguće je i da se neka obaveza pojavi naknadno, primjerice ako je pokojnik bio jamac ili sudužnik za kredit.
>>> Ovdje pročitajte šest stvari o sastavljanju oporuke kako biste izbjegli razdor u obitelji
Ako želite izbjeći neugodna iznenađenja, važno da prije ostavinske rasprave prikupite sve relevantne podatke o imovini i dugovima pokojnika. Međutim, to je često nemoguća misija, osobito ako iza pokojnika nije ostala uredna dokumentacija o osobnim financijama.
Zakon kaže da svaki nasljednik pokriva dugove razmjerno svom nasljednom dijelu. Ipak, za nove dugove koji nastanu nakon ostaviteljeve smrti to pravilo ne važi. Tako, primjerice, ako zbog kašnjenja u plaćanju vjerovnik obračuna zatezne kamate, nasljednik ih je obvezan platiti, neovisno o tome je li time njegova obveza premašila vrijednost naslijeđene imovine.
Nasljednici poreznih dužnika ne moraju se bojati da će morati otplaćivati njihov dug. Naime, ako od poreznog dužnika naslijedite imovinu od milijun kuna, a dug je pola milijuna, onda će se to prebiti i dug naplatiti iz tog nasljedstva. Ako je iznos duga veći od nasljedstva, nasljednik ne mora platit taj dug, on se otpisuje.
Također, važno je naglasiti da svi nasljednici za dugove odgovaraju solidarno, što znači da vjerovnik može zahtijevati ispunjenje obveze od bilo kojeg nasljednika ili od svih u isto vrijeme, bez obzira na to je li provedena dioba nasljedstva.
Stoga trebate biti oprezni prilikom prihvaćanja nasljedstva, osobito ako pokojnikova imovina nije raspoloživa za prodaju, a istovremeno postoje značajne neplaćene obveze.
Jedini način da izbjegnete rizik da neočekivani dugovi padnu na vaša leđa to je da se na ostavinskoj raspravi odreknete nasljedstva. Tada gubite pravo na imovinu, ali ste oslobođeni i odgovornosti za pokojnikove dugove.