Na konferenciji za novinare Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), na kojoj su predstavljeni poslovni rezultati fondova u 2015., predsjednik te udruge i predsjednik Uprave Erste Plavi mirovinskog fonda Petar Vlaić kazao je kako još uvijek nema dogovora s Vladom o sudjelovanju fondova u tim projektima, ali da se razgovara o tome.

'Iskazali smo svoj interes ne samo za infrastrukturne projekte, nego i za ulaganja u hrvatska poduzeća i mislim da ćemo sigurno doći do rješenja te će hrvatski mirovinski fondovi povećati ulaganja u hrvatska poduzeća', rekao je Vlaić.

Dodao je da se s Vladom razgovara i o problemu HAC-a, ali da 'još nema nikakvih zaključaka'. 'Zalažemo se za IPO i vjerujemo da hrvatske autoceste imaju potencijala, da mirovinski fondovi mogu pridonijeti tome i imamo sredstva da bismo to mogli i kupiti', rekao je Vlaić, dodajući kako mirovinski fondovi, sukladno zakonu, u infrastrukturu mogu uložiti do 15 posto imovine kojom upravljaju, što trenutno za sva četiri fonda iznosi oko 10,75 milijardi kuna.

Podsjetio je i da su mirovinski fondovi sudjelovali i u procesu koncesioniranja autocesta, od kojeg se odustalo. 'Proučili smo cijeli sustav autocesta u Hrvatskoj i imamo veliku ekspertizu. Ako bismo ulagali u autoceste, svakako bismo željeli imati i kontrolu nad upravljanjem, a kada bismo ušli u taj projekt, zalagali bismo se za racionalizaciju poslovanja, posebice podizanje prihoda bez dizanja cestarina te povećanje udjela kamionskog prometa, koji danas čini tek 10-ak posto prihoda od cestarina na hrvatskim autocestama', rekao je Vlaić.

Dubravko Štimac iz PBZ Croatia osiguranja je pak kazao da fondovi i u drugim projektima države, osim kao ulagači, mogu biti od velike pomoći i kroz svoju ekspertizu i kroz korporativno upravljanje jer dosadašnje iskustvo govori da se poboljšalo poslovanje tvrtki u čije su vlasništvo ušli.

Osim u autoceste, mirovinski su fondovi zainteresirani za eventualna ulaganja u HEP, LNG terminal, skladišta plina, turističke privatizacijske projekte, zračne luke u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Osijeku i dr

No podsjećaju i da im zakon brani da izravno sudjeluju u rješavanju problema nekretnina u državnom vlasništvu.

Općenito, rekao je Dinko Novoselec iz Allianz ZB-a, fondove zanimaju sve ispravno strukturirane transakcije u kojima interes imaju i njihovi članovi i druga strana. 'Razgovaramo o svim tim projektima, no nužni uvjet da se fondovi uključe u njih je da oni budu u interesu naših članova i nećemo u njih ulaziti dok se u to ne uvjerimo', poručio je Novoselec.

I čelni čovjek Raiffeisen društva za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac ističe da interes fondova za projekte države nije bezuvjetan niti će odluka biti zajednička. 'Svatko od nas će raditi na tome da se ti projekti dobro strukturiraju, ali će tek onda donositi odluku svatko za sebe, u interesu članova svog fonda, a ne zajednički, kao holding', kazao je Grbavac.

Još nije vrijeme za dizanje doprinosa

Čelnici društava koji upravljaju obveznim mirovinskim fondovima ističu i da ne vide nikakvog razloga da se uplate u drugi mirovinski stup smanjuju ili ukidaju, već dapače ističu da se one moraju povećati.

'Mirovinski su fondovi još prije pet godina stavili na javnu raspravu prijedlog da se doprinos za drugi mirovinski stup poveća za jedan postotni bod, na šest posto, a postupno na razinu od 10 posto, dakle da polovica iznosa mirovinskog doprinosa ide u prvi, a polovica u drugi stup. No za sada o tome nismo razgovarali s Vladom jer znamo što bi to značilo u ovom trenutku', rekao je Novoselec.

Vlaić je upozorio da će problem isplate mirovina biti sve veći s obzirom i na alarmantne demografske podatke za Hrvatsku, a posebice predviđanja. Tako bi se do 2030. broj radno aktivnih osoba u Hrvatskoj mogao smanjiti za gotovo 385 tisuća, a broj umirovljenika porasti za više od 207 tisuća, čime bi sadašnji omjer zaposlenih i umirovljenika od 1:1,15 mogao pasti i ispod 1:1, odnosno moglo bi se uskoro dogoditi da imamo više umirovljenika nego zaposlenih.

Imovina veća od 74 milijardi kuna

Drugi mirovinski stup, dodao je, upravo služi tome da se ublaže deficiti u mirovinskom sustavu i efekti negativnih demografskih kretanja, a trenutno u Hrvatskoj u drugi mirovinski stup doprinose uplaćuje više od 1,73 milijuna članova, dakle više od ukupnog broja zaposlenih.

Četiri obvezna mirovinska fonda upravljaju imovinom koja je na kraju 2015. iznosila nešto više od 74,04 milijarde kuna, što je razina od 22,5 posto hrvatskog BDP-a. Od tog iznosa 49,02 milijarde kuna čine uplate doprinosa, a 25,02 milijarde kuna je zarada koju su fondovi ostvarili ulaganjem sredstava od doprinosa. Naime, prosječni godišnji prinos kroz 14 godina postojanja fondova iznosio je 5,88 posto, odnosno realno (umanjeno za inflaciju) 3,65 posto.

Glavnina imovine fondova, gotovo 54 milijarde kuna (72 posto), uložena je u državne obveznice dok je u domaće dionice uloženo ukupno 7,74 milijarde kuna, u čemu je samo lani ostvaren rast od milijardu kuna. Naime, mirovinski su fondovi sudjelovali u svim značajnijim dokapitalizacijama u prošloj godini pa su tako primjerice uložili 300 milijuna kuna u Podravku, 164 milijuna kuna u HPB, u povećanju kapitala Luke Rijeka sudjelovali su s 55 posto ukupne emisije novih dionica, a uložili su i u Tankersku Next Generation, podsjetio je Vlaić.