Hrvatska bi mogla postati prva zemlja članica Europske unije koju bi Europska komisija kaznila zbog neprovođenja njezinih obvezujućih preporuka s obzirom na to da je od šest područja pod nadzorom komisije u pet ostvaren tek ograničen napredak, a samo u jednom značajan pomak.

Prema kriterijima Europske komisije, Hrvatska nije na zadovoljavajući način provela tražene mjere na području fiskalne politike (smanjenje prekomjernog deficita i jačanje upravljanja javnim financijama), mirovinskog sustava (destimuliranje ranijeg umirovljenja, revizija zanimanja s beneficiranim stažem), reguliranja plaća u javnom sektoru, funkcioniranja nadležnosti tijela na središnjoj i lokalnoj razini vlasti (racionalizacija sustava državnih agencija) te poboljšanja poslovnog okruženja (smanjenje parafiskalnih nameta, unapređenje pravosudnog sustava).

Značajniji napredak učinjen je tek u rješavanju problema insolventnosti poduzeća unapređenjem stečajnog i predstečajnog zakonodavstva.

Izražavajući nezadovoljstvo dosad učinjenim u provođenju reformi, izaslanik Europske unije Vladis Dobrovskis spomenuo je mogućnost korektivnih mjera o čemu će Komisija donijeti odluku tijekom ožujka.

A što točno može Hrvatska očekivati ako ne provede mjere koje od nje traži Bruxelles? I još bolje pitanje: o kakvim se sankcijama radi?

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da su kaznene mjere Europske komisije sada realna opasnost jer je Hrvatska, uz Francusku, jedina europska zemlja koja nije provela očekivanu fiskalnu konsolidaciju.

'Europska komisija mogla bi uskratiti Hrvatskoj pristup europskim fondovima. To može biti vrlo ozbiljna mjera s obzirom na to da je Hrvatska u velikom zaostatku i dosad je iskoristila tek nekoliko stotina milijuna eura', ističe Novotny za tportal. Kao drugu mogućnost spominje financijsku kaznu u visini od 100 milijuna eura.

Ekonomist Mladen Vedriš upozorava da je puno opasniji indirektan učinak korektivnih mjera na raspoloženje investitora i financijsko tržište. Gostujući u emisiji Intervju tjedna Hrvatskog radija, Vedriš je naglasio da Hrvatska već sada plaća izuzetno visoku kamatu na javni dug zbog rizika zemlje, a kaznene mjere bi sigurno dodatno povećale rizik, a onda i cijenu zaduživanja.

Novotny smatra da nova Vlada više nema prostora za odugovlačenje te da treba zatražiti tehničku pomoć Europske komisije i striktno slijediti njezine preporuke. 'Europska komisija može pomoći Vladi u pripremi niza propisa kojim bi se zakonodavni okvir uskladio s traženim preporukama', naglašava Novotny.

Međutim, napominje da komisija nije sklona ulasku u kreiranje dubljih reformskih zahvata te da je to isključivo zadatak Vlade.

Kada je riječ o fiskalnoj konsolidaciji kao ključnom zadatku, Novotny smatra da su nedavno objavljene proračunske smjernice nedovoljno ambiciozne jer se u njima planirano smanjenje deficita najvećim dijelom oslanja na rast proračunskih prihoda. 'S druge strane troškovi su nedovoljno smanjeni. S obzirom na rizike ostvarenje planiranog rasta BDP-a, za učinkovito smanjenje deficita potrebno je smanjiti rashode za najmanje četiri milijarde kuna', smatra Novotny.

Najveći potencijal za smanjenje deficita vidi u smanjivanju povlaštenih mirovina i privatizaciji javnih poduzeća.

Za razliku od Novotnyja i Vedriša, ekonomistica Sandra Švaljek smatra da Hrvatskoj ne prijete sankcije Europske komisije. 'Financijske sankcije unutar procedure zbog makroekonomskih neravnoteža predviđene su samo iznimno, i to samo za članice eurozone', tvrdi Švaljek u komentaru objavljenom u Jutarnjem listu.

Neovisno o tome, Švaljek smatra da preporuke treba poštovati te poziva Vladu da s reformama konačno započne te da pritom izvješće Europske komisije koristi tek kao dodatan argument kojim će uvjeriti građane u potrebu hitnog provođenja reformskih zahvata.