'Hrvatska je po stupnju digitalizacije društva tek 22. od 28 zemalja EU. Samo 15 posto domaćih tvrtki ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, a veliki broj takvih projekata, čak 85 posto, na kraju propadne zbog nerazumijevanja ekonomije digitalnog', upozorio je savjetnik predsjednika HGK i glavni uredni Privrednog Marko Jurčić, dodavši kako nije fokus tvrtki mora biti na potrebama, a ne mogućnostima te da digitalizacija više nije stvar izbora nego potrebe.

O tome kako pronaći pravi model razvoja i ne postati žrtva digitalnih trendova koji su sami sebi svrha bile su glavne teme konferencije Digitalni izlet 2019 koju su u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirali Privredni i IBM Hrvatska.

'Tvrtke koje efikasno provedu transformaciju profitiraju, a ostali stagniraju, odnosno gube korak na tržištu. Povrat ulaganja u digitalizaciju vraća se po stopi od 12 posto, dok je povrat investicija u postojeće poslovne aktivnosti duplo manji (6 posto)', poručio je Jurčić.

Istaknuto je kako je najveća barijera prema uspjehu mentalni sklop, navodi se u priopćenju HGK-a, zbog čega je bitno da se u tvrtki stvori kultura agilnosti i inovacija. Važno je, nastavlja se, izabrati pravu tehnologiju za ostvarenje zadanih ciljeva. Ne morate koristiti blockchain, umjetnu inteligenciju ili Internet stvari samo zato jer je to trend, gledajte kako će vam ti alati pomoći da ostvarite svoje poslovne planove, pojednostavite procese i povećate profit.

Jurčić je u svom uvodnom izlaganju istaknuo još jedan zanimljiv fenomen, takozvani paradoks inovacije.

'Do njega dolazi jer mnogi digitaliziraju samo svoje već postojeće proizvode i procese, zanemarujući bezbrojne druge mogućnosti koje se pružaju. Među najuspješnijim kompanijama su one koji su inovativne i ne boje se ući i u druge industrije. Upravo tu im je povrat na ulaganja najveći', naglasio je Jurčić.

Primjeri dobre prakse pronalaze se u industrijama koje su doživjele najveće disrupcije, poput bankarstva ili maloprodaje. U priopćenju navode primjer Zagrebačke banke koja je proces dobivanja kredita maksimalno skratila i pojednostavila pa dok se prije danima skupljalo papire i obilazilo šaltere, danas se sve rješava u nekoliko minuta preko mobilne aplikacije. Aplikacija Keks Pay Erste&Steiermärkische banke omogućava transfer novca među pojedincima i grupama i polako mijenja platne navike Hrvata koji tradicionalno preferiraju gotovinu. Slično je i s maloprodajom koja je evoluirala na više kanala i nudi sve što se može poželjeti online.

Ilustriraju to primjerom Tiska čiji su kiosci od štanda s novinama evoluirali u mini centre koji nude na desetke novih usluge, od poštanskih do financijskih. Da ni industrija glazbe nije imuna na digitalne promjene pokazala je tvrtka mStart sa svojom e-wallet narukvicom koja posjetiteljima festivala služi kao ulaznica, ali i novčanik kojim mogu plaćati hranu i piće.

Olakšavanje komunikacije s korisnicima jedan je od ključnih aspekata digitalizacije, prepoznali su to i u ZŠEM-u. Njihova usluga Chatbot omogućuje izravan kontakt sa studentima i uvelike smanjuje gužve u referadi, naročito u vrijeme upisa. I velike kompanije poput Ine i Valamara također uvode digitalne promjene koje poboljšavaju komunikaciju s klijentima i tako štede vrijeme i novac sebi i njima.

Iako su u fokusu konferencije bile nove tehnologija i njihova primjena u praksi, jedna od glavnih poruka je da se ne smije zaboraviti ulaganje u ljude. IBM-ova istraživanja pokazuju da na jedan dolar investiran u tehnologiju treba uložiti još sedam dolara u zaposlenike koji tu tehnologiju moraju implementirati kako bi ona uspješno zaživjela.