Kineski potrošači, njih više od 1,4 milijarde, činili su se nekoć kao neiskorišteni zlatni rudnik za zapadne brendove. Na kineskom rastu standarda, a koji je pratio velik potrošački apetit, zapadne kompanije - od američkog diva sportske odjeće i obuće Nikea do švicarskog prehrambenog giganta Nestlea - temeljile su svoje ambiciozne poslovne planove. Ali čini se da je to bio račun bez krčmara
Dok se Kina sukobljava na svjetskoj pozornici sa SAD-om i drugim zapadnim silama oko trgovine, kibernetičke sigurnosti i ljudskih prava, kineski potrošači sve više djeluju kao produžena ruka vladine političke agende - zabrinjavajući je to znak za globalne brendove koji su u kinesko tržište uložili više od šest bilijuna dolara, piše Bloomberg.
vezane vijesti
Dobar primjer je tržište sportske odjeće i obuće. Podaci s najveće kineske platforme za online šoping Tmall pokazuju da je prodaja stranih marki tenisica 2021. u usporedbi s godinom prije pala za 24 posto dok je odjeća potonula za 33 posto. S druge strane tržišni udio domaćih proizvođača raste iz godine u godinu.
Istraživanje kineske analitičke kuće Taosj.com otkriva da se politički incidenti sve snažnije i trajnije odražavaju na strane brendove. Kad su zapadne kompanije javno osudile upotrebu pamuka iz pokrajine Xinjiang, koja je godinama predmet spora između Zapada i Kine zbog kršenja prava muslimanske ujgurske manjine, kineski potrošači su masovno prešli na domaće brendove odjeće i obuće.
Prodaja Nikea i Adidasa otad je na kineskom tržištu u silaznoj putanji dok ih domaće tvrtke Anta Sports i Li Ning - koje su podržale korištenje pamuka iz Xinjianga - sve više nadmašuju u prodaji.
Kineske kompanije dodatno su kapitalizirale porast domoljublja proizvodima namijenjenim domaćim potrošačima - od džempera s kineskim znakovima do tenisica inspiriranih Zabranjenim gradom. Trend okretanja domaćim proizvodima potaknut je i katastrofalnim poplavama u pokrajini Henan u srpnju prošle godine, kao i Zimskim olimpijskim igrama.
