Minimalan rast BDP-a od 0,3 posto u posljednjem tromjesečju 2014. rezultat je rasta inozemne potražnje, odnosno pozitivnog doprinosa neto izvoza robe i usluga. Pozitivan doprinos neto inozemne potražnje značajno je obilježio pad uvoza usluga za čak 8,3 posto, zbog čega je ukupan uvoz i unatoč 1,2 posto povećanom robnom uvozu realno smanjen 0,4 posto. Otkud toliki pad uvoza usluga?
Prema Željku Lovrinčeviću s Ekonomskog instituta, toliki je pad ponajprije posljedica znatna pada u kategoriji 'ostalih usluga', piše Poslovni dnevnik. U posljednjem kvartalu u godini strani vlasnici tvrtki pojačano iskazuju inozemna plaćanja raznih intelektualnih, savjetničkih, tehničkih usluga kojima se koriste radi poreznog štita.
Katkad su to, dakle, i fiktivne usluge, iako se pad uvoza te vrste usluga dijelom može objasniti i padom zarada. Kako god bilo, to je u prošlom tromjesečju pripomoglo da se na kraju u odnosu na isti kvartal 2013. iskaže plus. 'Prije nekoliko godina počeli su nas napuštati Kinezi, a čini se da smo sve manje zanimljivi i peračima novca', u polušali će Lovrinčević.
Cijeli članaka pročitajte OVDJE
