Najave o značajnoj političkoj rošadi u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj ostvarile su se ovog vikenda tijekom regionalnih izbora. Dominantna politička snaga, Kršćansko-socijalna unija (CSU, Christlich-Soziale Union) izgubila je povjerenje znatnog dijela stanovnika te je, prema preliminarnim podacima, za nju glasalo 37,2 posto birača, daleko od rezultata koji joj je na prethodnim izborima 2013. godine omogućio apsolutnu većinu.

Birači su se ovog vikenda okrenuli nekolicini drugih opcija, među kojima je znatan rast podrške zabilježila Zelena stranka, kao i desne opcije poput Slobodnih glasača Bavarske (FW, Freie Wähler) te Alternative za Njemačku (AfD, Alternative für Deutschland) koja je osvojila desetak posto biračkog tijela najjužnije njemačke pokrajine. CSU će tako tek treći put nakon Drugog svjetskog rata biti primoran dijeliti vlast s nekim partnerom, a bavarski premijer Markus Söder kazao je za njemačke medije da im je 'prioritet što prije stvoriti stabilnu vladu'.

CSU-ov gubitak podrške ima šire posljedice od regionalnih politika vezanih uz glavni grad Bavarske München i sam jug Njemačke. CSU je sestrinska stranka Kršćansko-demokratske unije (CDU, Christlich Demokratische Union), stranke koja pokriva ostatak Njemačke i kojoj je na čelu kancelarka Angela Merkel. Osim političkih posljedica koje donosi gubitak stabilne podrške, Bavarska ima veliki ekonomski otisak.

Prema podacima njemačkog statističkog ureda, lani je Bavarska imala bruto domaći proizvod (BDP) od 594,5 milijardi eura i po tome je među njemačkim pokrajinama na drugom mjestu, odnosno predstavlja tek nešto manje od petine ukupne njemačke ekonomije. U svjetskim razmjerima bavarski BDP je na razini cjelokupnog gospodarstva Švicarske ili Saudijske Arabije i kad bi bila samostalna država, nalazila bi se među dvadesetak najvećih ekonomija svijeta. Površinom najveća njemačka pokrajina, Bavarska je sa svojih 70.550 kvadratnih metara nešto veća od Hrvatske, ali ima trostruko više, odnosno 13 milijuna stanovnika. BDP joj je pak više od 12 puta veći od hrvatskog.

Glavni grad München sjedište je brojnih svjetskih kompanija i poznatih imena. Proizvođač luksuznih automobila BMW već se više od stoljeća nalazi u Münchenu, a grad je sjedište i globalnom osiguravateljnom divu Allianzu. Samo te dvije kompanije lani su imale prihode više od 200 milijardi eura. Inženjerski konglomerat Siemens također je jedno od svoja dva sjedišta smjestio u München (drugo je u Berlinu), a niti ostatak Bavarske ne oskudijeva svjetskim kompanijama.

Braća Adolf i Rudolf Dassler su u gradiću Herzogenaurachu, na sjeveru Bavarske, osnovali svoja carstva sportske opreme – Adidas (u čijem se vlasništvu nalazi i američki Reebok) i Pumu. U Ingolstadtu se nalazi sjedište Audija, još jednog proizvođača luksuznih automobila, a u Nürnbergu, drugom po veličini bavarskom gradu, sjedište ima poznato ime kućanske elektronike Grundig, već desetak godina u vlasništvu turskog Koç holdinga. Bavarska je i dom poznatog proizvođača žarulja i rasvjetnih tijela Osram, proizvođača poluvodiča Infineon, kao i proizvođača teretnih vozila MAN. Najveći svjetski pivski sajam Oktoberfest, koji svake godine posjeti nekoliko milijuna turista, upravo je ovih dana održan na svojoj tradicionalnoj lokaciji u Münchenu.

Iza političkih promjena dobrim dijelom leži upravo ekonomska aktivnost regije, barem tako drži Edmund Stoiber, bivši dugogodišnji bavarski premijer i počasni predsjednik CSU-a. Stoiber je njemačkim medijima kazao da je migracija u Bavarsku iz ostatka Njemačke glavna prijetnja popularnosti njegove stranke. 'Posljednjih godina naš ekonomski uspjeh je rezultirao jednosmjernim migrantskim tokom u Bavarsku', kazao je prošlog tjedna.

Prilika za dobrim poslom pokazuje se kao privlačan razlog za doseljavanje i onima izvan Njemačke. Bavarska i susjedna pokrajina Baden-Württemberg dvije su najpopularnije njemačke pokrajine po pitanju destinacije hrvatskih emigranata. Prema podacima njemačkog statističkog ureda, krajem prošle godine u Bavarskoj je boravilo gotovo 100 tisuća imigranata porijeklom iz Hrvatske, tek desetak tisuća manje nego u susjednom Baden-Württembergu. U te dvije pokrajine boravi više od polovice svih hrvatskih emigranata u Njemačku, u kojoj ih se krajem 2017. ukupno nalazilo 368 tisuća. Isti podaci pokazuju da je samo u posljednjih sedam godina broj iseljenika iz Hrvatske u Njemačku porastao za gotovo 150 tisuća. No hrvatski građani u Bavarskoj tek su peta imigrantska skupina. Najviše ih je iz Turske, a slijede Rumunjska, Poljska, Italija i tek onda Hrvatska.

Prema onome što je dosad objavljeno, CSU će vlast u Bavarskoj najvjerojatnije dogovarati sa Slobodnim glasačima, koje je kao vlastitu preferenciju označio premijer Söder. Iako postoji i mogućnost dogovora sa Zelenom strankom, zasad su obje strane iskazale suzdržanost prema takvom rješenju. CSU je odbacio bilo kakvu mogućnost savezništva s AfD-om, pa bi se politika u Bavarskoj i ubuduće trebala kretati oko tzv. desnog centra bez bitnijeg zaoštravanja. No promjena u ekonomski moćnoj i politički važnoj Bavarskoj sigurno će odjeknuti sve do Berlina, a od tamo i do Bruxellesa. A povijest nas uči da bavarsko pivo i politika mogu odjeknuti još puno glasnije.