U 2021. ukupno je 1889 milijardi eura potrošeno na mirovine u Europskoj uniji, pokazuju podaci Eurostata. To je 12,9 posto od ukupnog BDP-a. Rashodi za mirovine su ukupno gledano porasli, no gledamo li njihov udio u BDP-u, prosječno se za njih manje izdvajalo. Kako stoji Hrvatska, a kako druge zemlje EU-a?
Iako su u 2021. ukupni rashodi za mirovine porasli za 2,8 posto u odnosu na 2020., njihov udio u BDP-u bio je za 0,7 posto manji, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. No podaci u velikoj mjeri variraju od zemlje do zemlje.
Zemlje koje su od svog BDP-a izdvajale daleko najveći udio za mirovine su Grčka (16,4 posto), Italija (16,3), Austrija (15,0) i Francuska (14,9).
S druge strane, najmanji udio u BDP-u odlazio je na mirovine u Irskoj (4,5 posto), na Malti (6,4) te u Mađarskoj (7,0) i Litvi (7,1).
Hrvatska se nalazi negdje na sredini – u 2021. za mirovine je izdvojila 9,8 posto svog BDP-a.
Te godine je 27,2 posto stanovništva EU-a primalo neki oblik mirovine – njih oko 80 posto starosnu, 21 posto obiteljsku, 12 posto invalidsku i 0,1 posto mirovinu za nezaposlene.
Shodno tome je i najveći udio u rashodima otišao na starosnu mirovinu (isto oko 80 posto) dok se na obiteljske mirovine potrošilo 12, na invalidske osam, a na mirovine za nezaposlene 0,2 posto od ukupnih mirovinskih rashoda.