Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u prošloj godini iznosila je 6457 kuna, što je nominalno 3,4 posto više nego godinu prije, a kada se uzme u obzir inflacija, realni rast iznosio je 2,6 posto.

Realne plaće kontinuirano rastu već šestu godinu zaredom zahvaljujući pozitivnim trendovima na tržištu rada (rast zapošljavanja i manjak radne snage) i Vladinim intervencijama na planu poreznog rasterećenja, povećanja minimalne plaće i dizanja plaća u javnom sektoru.

Međutim lanjski rast bio je najslabiji u protekle tri godine. Rekordna je bila 2017., kad je realna plaća skočila 4,2 posto, već sljedeće godine rast je bio osjetno manji (2,8 posto), a lani se dodatno usporio.

Plaće su u 2019. rasle u većini djelatnosti, a za razliku od 2018., u kojoj su najviše rasle plaće administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (zaštitarstvo, čišćenje i održavanje), prošle godine listu dobitnika predvodila je javna uprava. Zahvaljujući osjetnom povećanju osnovice, prosječna plaća u javnoj upravi realno je porasla 4,3 posto, dostigavši razinu od 7488 kuna. U obrazovanju je rast bio nešto slabiji (2,6 posto), ali učinci povišice izborene velikim štrajkom najvećim dijelom osjetit će se ove godine.

Među djelatnostima u kojima plaće već nekoliko godina rastu iznad prosjeka izdvajaju se trgovina i prerađivačka industrija. Riječ je o sektorima koji zapošljavaju najviše radne snage i u kojima postoji stalni pritisak na rast plaća zbog manjka radnika.

Pritom treba naglasiti to da u okviru prerađivačke industrije postoje značajnije oscilacije u kretanju plaća. Najviše su profitirali radnici u farmaceutskoj industriji, proizvodnji kože i proizvodnji namještaja, gdje su realne plaće rasle više od šest posto, dok su, iz poznatih razloga, realne plaće u brodogradnji potonule 5,4 posto.

Nakon stagnacije u 2018. godini lani su značajniji rast zabilježile plaće u financijama i osiguranju poduprte odličnim poslovnim rezultatima banaka i osiguravajućih kuća. Time je ovaj sektor zadržao vodeće mjesto s prosjekom od 8862 kune.

Među istaknutim dobitnicima je i sektor umjetnosti, zabave i rekreacije, u okviru kojega prednjači djelatnost kockanja i klađenja s rastom realnih plaća od 6,2 posto (na 5667 kuna).

Sektor informacija i komunikacija bilježi umjeren rast od 2,7 posto, ali unutar njega izdvajaju se informatičke uslužne djelatnosti s rekordnim rastom od gotovo 10 posto, dostigavši razinu od 8549 kuna. Istovremeno, u telekomunikacijama je prosječna plaća iznosila 9351 kunu, ali realni rast iznosio je 1,1 posto.

Od 19 skupina djelatnosti dvije bilježe realni pad plaća: rudarstvo i vađenje te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Zanimljivo je da su ove djelatnosti u 2018. bile u vrhu po rastu plaća.

Unatoč ekspanziji građevinarstva i nedostatku radne snage, plaće su u ovom sektoru stagnirale na niskoj razini od 5260 kuna. Na dnu 'platne liste' s prosjekom ispod 5000 kuna i dalje su uslužni radnici u zaštitarstvu i održavanju zgrada, čije su plaće lani zabilježile skroman realni rast od 2,1 posto.

Nastavak trenda rasta prosječnih plaća može se očekivati i u ovoj godini. Pritom će glavni generator rasta i ove godine biti javni sektor, osobito školstvo i zdravstvo, čiji su djelatnici u drugom dijelu prošle godine izborili značajne povišice. Zagarantiran je i rast plaće na najslabije plaćenim poslovima zahvaljujući daljnjem povećanju minimalne plaće (s 3000 kuna na 3250 kuna neto).

S druge strane, slabljenje potražnje za radnom snagom u privatnom sektoru moglo bi negativno utjecati na rast prosječne plaće.