Zbog povećane prisutnosti u prometu romobila i sličnih vozila koja se pokreću na električni pogon MUP je odlučilo zakonski regulirati njihovo prometovanje.

U dosadašnjoj praksi osobe koje voze električni romobil, električni monocikl ili segway tretirali su se kao pješaci. No pojavom električnih romobila i sličnih vozila koja razvijaju veće brzine nametnula se potreba za strožim reguliranjem njihova prometovanja, kao što su to već učinile druge europske zemlje.

Novu skupinu vozila zakon definira kao osobna prijevozna sredstva bez sjedećeg mjesta, čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,25 kW i koja na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h. Riječ je o vozilima koja se ne mogu sama uravnotežiti, monociklima s motornim ili električnim pogonom, romobilima s motornim ili električnim pogonom i sličnim vozilima.

Što se tiče pravila prometovanja, vozači osobnih prijevoznih sredstva su, slično kao u Švedskoj i Norveškoj, u najvećoj mjeri izjednačeni s biciklistima. Moraju se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika. No za razliku od biciklista, ne smiju se kretati kolnikom. U slučaju smanjene vidljivosti moraju nositi reflektirajuće prsluke ili druge reflektirajuće oznake, a vozači mlađi od 16 godina moraju nositi zaštitnu kacigu.

U slučaju kad ne postoji biciklistička staza, vozači osobnih prijevoznih sredstava mogu se kretati površinama namijenjenim za kretanje pješaka te zonama smirenog prometa pod uvjetom da se ne kreću brže od prosječne brzine čovječjeg hoda, vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu.

Druga važna zakonska izmjena koja se tiče ponajprije vozača motornih vozila povećanje je novčane kazne za neprilagođenu brzinu kretanja, a koja se obično izriče prilikom prometnih nesreća kada se utvrdi da vozač nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti. Uz obrazloženje da je neprilagođena brzina i dalje jedan od najčešćih uzročnika prometnih nesreća, zakonodavac je odlučio udvostručiti navedenu kaznu te će ona ubuduće iznositi 1000 kuna (umjesto dosadašnjih 500 kuna), odnosno polovicu tog iznosa (500 kuna) ako se plati u roku od tri dana od počinjenja prekršaja.

U zakon se uvodi i novi pojam koji označava potpuno automatizirano vozilo, odnosno vozilo koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača. No istovremeno se uvodi sankcija za vozače vozila s ugrađenim sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozilo) koji zlouporabljuju ugrađene sustave na način da tijekom vožnje ne sjede za upravljačem vozila te nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima. Za takve prekršaje koji mogu dovesti do nesreća s najtežim posljedicama predviđena je novčana kazna u iznosu od 3000 do 7000 kuna.

Izmjenama se pojednostavljuju pravila izvanrednog zdravstvenog pregleda kako bi se smanjila administrativna i financijska opterećenja vozača, liječnika i policijskih uprava. Naime po novome vozači koji imaju privremene zdravstvene teškoće neće morati obavljati izvanredni zdravstveni pregled.

Zbog toga se uvodi mogućnost da liječnici uz upozorenje vozaču da privremeno nije sposoban sigurno upravljati vozilom zbog trenutnog zdravstvenog stanja o tome obavijeste policijsku upravu, a da pri tome vozač nije dužan obaviti zdravstveni pregled. Liječnici izdaju vozaču upozorenje, odnosno obavijest o nesposobnosti za upravljanje vozilima, što se upisuje u Centralni zdravstveni informacijski sustav, a vozači privremeno na smiju upravljati vozilom.

Obavijest se putem CEZIH-a dostavlja MUP-u, čime se smanjuje administrativno opterećenje liječnika. Na ovaj način izbjegava se slanje vozača na obavljanje zdravstvenog pregleda zbog privremenih zdravstvenih stanja u kraćem trajanju.

No u slučajevima kada je zdravstveno stanje vozača teže narušeno ili vozač ima određeni stupanj invalidnosti, i dalje će postojati obveza obavljanja izvanrednog nadzornog zdravstvenog pregleda.

Zakonodavac se pozabavio i reguliranjem sudjelovanja jahača u prometu na cestama s obzirom na tradiciju pokladnih i drugih jahanja što se prakticiraju u pojedinim dijelovima Hrvatske te jahanja u turističke svrhe.

Jahači se u prometu moraju ponašati slično kao biciklisti. Dužni su se kretati što je moguće bliže desnom rubu ceste, ako ih je više, trebaju biti jedan iza drugog, a u slučaju smanjene vidljivosti moraju biti označeni reflektirajućim prslukom ili drugom reflektirajućom oznakom.

Jedna od novosti je i ukidanje registarskih pločica s crvenim i zelenim brojkama i slovima, za koje, kako smatra MUP, s aspekta sigurnosti prometa više ne postoji potreba.