Kritičarima se u petak pridružila i Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvenica s Ekonomskog instituta Zagreb i bivša ministrica uprave, koja procjenjuje da bi takav potez rezultirao većom ovisnošću gradonačelnika i općinskih načelnika o državnim vlastima, s negativnim posljedicama za lokalni razvoj.

Upozorava pritom da trenutak najave ukidanja lokalnih poreza budi sumnju u stvarne motive promjena u poreznom sustavu i potencira trenutak najave promjena, budući da ova mjera nije najavljena nijednim strateškim dokumentom niti su igdje javno opisani razlozi zbog kojih se donosi, a na snagu bi stupila neposredno uoči parlamentarnih izbora.

– Riječ je o izuzetno netransparentnom zadiranju u ograničenu fiskalnu samostalnost gradova i općina – zaključuje ekonomistica u radu objavljenom na stranicama Ekonomskog instituta. A takav zaključak temelji na podacima Porezne uprave iz kojih je, prije svega, vidljivo kako ukidanje prireza ne može imati nikakva efekta na plaće u više od pola hrvatskih općina i četvrtini gradova, jednostavno zato što nisu ni uveli prirez.

Prirez na porez na dohodak ubire 209 općina i 94 grada, a posljednjih godina nekoliko je gradova počelo postupak njegova smanjivanja. Ukinuli su ga Bjelovar, Čakovec i Sinj, a vlasti u Splitu i Rijeci najavile su daljnje smanjivanje stopa. Zanimljivo je i da, nakon njegova ukidanja u Čakovcu, prirez više nema nijedan grad ni općina u Međimurskoj županiji.

Ukidanje poreza za porezne je obveznike uvijek dobrodošla vijest, ali Jurlina Alibegović upozorava da bi ukidanje mogućnosti da propišu prirez, već od iduće godine i bez prethodnog dogovora, bio velik udar na proračune nekih gradova i općina. Zbog toga će se od države tražiti kompenzacijske mjere pa će kvaliteta lokalne usluge dodatno ovisiti o jednokratnim odlukama Vlade, piše novinarka Večernjeg lista Iva Boban Valečić.