Prvi službeni posjet Emmanuela Macrona Hrvatskoj u velikoj je mjeri potaknut finalizacijom dogovorene prodaje borbenih zrakoplova Rafale. Upravo je vojna industrija jedna od glavnih ekonomskih uzdanica francuske ekonomije te ona s relativno niskim stopama rasta (od 1 do 2 posto) uz teškoće održava status unutar deset najjačih svjetskih gospodarskih sila.

S nominalnim BDP-om od oko 2600 milijardi dolara iz 2020., Francuska je na sedmoj poziciji (donedavno je bila peta), a po BDP-u mjerenim paritetom kupovne moći deveta na ljestvici svjetskih gospodarstava.

Ekonomija ove globalne velesile bazira se na razvijenom uslužnom sektoru i moćnoj industriji u kojoj, uz proizvodnju oružja i vojne opreme, dominiraju proizvodnja motornih vozila, strojeva, električnih uređaja, odjeće, kozmetike i lijekova. Francuska je i među vodećim zemljama u poljoprivredi i proizvodnji hrane te vodeći svjetski izvoznik vina.

Dolaskom Macrona na čelo države uspavano francusko gospodarstvo dobilo je malo vjetra u leđa. Reforme koje je početkom mandata poduzeo proeuropski predsjednik donijele su nešto više stope rasta. Privučeno je više stranih investicija, a postojeće kompanije ojačale su svoju poziciju na vanjskim tržištima.

Dobro tempirane porezne olakšice za korporacije, smanjenje ovisnosti o izvozu i temeljita reforma radnog zakonodavstva, koja je rezultirala rekordnim porastom zaposlenosti, bili su uspješan recept za gospodarski oporavak. Na europskoj pozornici Macron se potvrdio kao lider zalažući se za aktivniju industrijsku politiku, jačanje konkurentnosti u odnosu na Kinu i SAD te jaču suradnju država članica.

Najveći problemi Francuske i dalje su glomazni državni aparat i javna potrošnja. Francuski javni dug premašio je razinu od 100 posto BDP-a, a u prvoj godini pandemije zabilježen je pad BDP-a od 8,1 posto. U ovoj godini Francuska sa Španjolskom predvodi gospodarski oporavak EU-a sa stopom rasta BDP-a u drugom kvartalu od gotovo 19 posto i dobrim izgledima da se gospodarska aktivnost do sredine 2022. godine vrati na pretpandemijsku razinu.

Francuska je važan gospodarski partner Hrvatske, ali brojke u vanjskotrgovinskoj razmjeni osjetno zaostaju za rezultatima koje postižemo s vodećim partnerima poput Italije i Njemačke. Hrvatska u razmjeni bilježi robni deficit, no on se posljednjih godina smanjuje.

Ukupna trgovina lani je iznosila milijardu i 84 milijuna eura, pri čemu je Hrvatska izvezla roba u vrijednosti od 450,7 milijuna eura uz rast od četiri posto. Istovremeno, uvoz je pod utjecajem koronakrize pao čak 12,2 posto, na 598,3 milijuna eura. U ovoj godini trgovina je intenzivirana, uz brži rast izvoza od uvoza. U prvih osam mjeseci izvoz je skočio za 18,02 posto, na 320,4 milijuna eura, a uvoz je rastao po stopi od 16,2 posto, dosegnuvši 462,3 milijuna eura.

Iz Francuske najviše uvozimo motorna vozila, kozmetičke proizvode i lijekove, a na francusko tržište najviše plasiramo dijelove za auto industriju, komponente za elektroindustriju i farmaceutske proizvode.

Vanjskotrgovinski deficit s Francuskom u velikoj mjeri nadoknađujemo suficitom u turističkoj razmjeni. U zadnjoj godini prije pandemije iz Francuske nam je stiglo 640 tisuća turista te su ostvarili 2,3 milijuna noćenja. Po tim brojevima Francuska se kao emitivno tržište nalazi oko desete pozicije na listi emitivnih tržišta.

No u pandemiji je broj dolazaka drastično smanjen. Lani su nas posjetile tek 144 tisuće Francuza, a ove godine u prvih deset mjeseci 378 tisuća. Brojke pokazuju da povratak turista iz Francuske ide znatno sporijim tempom u usporedbi s drugim emitivnim tržištima.

Hrvatska je privlačno i dinamično tržište za francuske ulagače zbog svojega geografskog položaja u regiji i kvalitetne radne snage. S oko milijardu eura izravnih ulaganja, Francuska ulazi među deset najvećih zemalja ulagača. Među vodećim investitorima ističu se mljekarski div Lactalis, koji je preuzeo zagrebački Dukat, te građevinski konglomerat Bouygues, glavni izvođač radova na Istarskom ipsilonu i novom zagrebačkom aerodromu.

Francuski konzorcij ZAIK ujedno je glavni investitor i koncesionar zagrebačke zračne luke. Francuski kapital ušao je i u bankarski sektor 2006. godine, kada je vodeća francuska banka Société Générale kupila Splitsku banku. No prije nekoliko godina francuski bankarski div povukao se s hrvatskog tržišta prodajom hrvatske akvizicije OTP banci.

Prostor za unapređenje gospodarske suradnje postoji u elektronici, brodogradnji, metalnoj industriji, proizvodnji komponenti u automobilskoj i avionskoj industriji, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji, izvođenju investicijskih radova na trećim tržištima, energetici i naftnoj industriji te u poljoprivredi i turizmu.

Očekuje se i da bi kupovina zrakoplova mogla potaknuti više investicija Francuske u Hrvatsku, ali i otvoriti prostor hrvatskim poduzetnicima za jači iskorak na francusko tržište i zajedničke projekte.

Francuska je zainteresirana za suradnju s Hrvatskom i kroz programe korištenja europskih fondova, posebno projekte iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). No zasad je izvjesno jedino to da će kupnja zrakoplova produbiti hrvatski deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni.