Iz Instar informatike kažu da taj rast najviše ovisi o kategoriji proizvoda zato što se za puno proizvoda koji su uvijek bili dostupni cijena nije mijenjala, čak ni u vrijeme nestašice uzrokovane pandemijom.

'Proizvodima koji su doživjeli korekciju cijene su rasle u prosjeku 10-15 posto. Po svim dosadašnjim pokazateljima i budućim projekcijama, generalno se čini da je vrijeme jeftinih dobara iza nas', kažu iz Instara.

Cijene lagano rastu proteklih godinu dana, na što su najviše utjecale velike disrupcije u opskrbnim lancima zbog dugotrajnog lockdowna u Kini, najvećeg proizvođača informatičke opreme, te zatvorenih tvornica i svjetskih luka. Jedan od gorućih problema je nedostupnost komponenti bez kojih je nemoguća proizvodnja moderne tehnike i elektronike. Prije svega je riječ o čipovima bez kojih nema ni automobila ni mobilnih telefona.

Eksplozija potražnje

Nisu sve industrije jednako pogođene niti su uzroci identični, kaže Damir Lesničar, osnivač i direktor Etranet Grupe, distributera uređaja nekih od najvećih proizvođača poluvodiča i partnera na području elektroničkih transakcija.

'Primjerice automobilska industrija je u neku ruku sama sebi priuštila trenutne zastoje u proizvodnji uzrokovane nestašicom čipova. Naime početkom pandemije proizvođači automobila su, u želji da u neizvjesnoj situaciji smanjene potražnje spriječe gomilanje automobila koje nemaju kome prodati, srezali svoje projekcije i narudžbe, što je izazvalo kaskadni efekt u cijelom njihovom lancu dobavljača i proizvođača samih sklopova.

Istovremeno su druge industrije, poput proizvođača prijenosnika i ostale informatičke opreme, doživjele eksploziju potražnje, zbog čega su zauzele sve raspoložive proizvodne kapacitete čipova', kaže Lesničar.

'Cijena više nije presudan faktor'

Što potrošači u Hrvatskoj mogu očekivati? Iz Instara kažu da, kako stvari trenutno stoje, snižavanje cijena nije na vidiku, premda je to nezahvalno predviđati.

'Situacija u Ukrajini, koja je uz Rusiju golemo europsko, pa i svjetsko tržište, tek će se odraziti na e-commerce okruženje, no nitko ne zna u kolikom opsegu', kažu iz Instara.

Prema posljednjim podacima Eurostata, cijene elektronike u Hrvatskoj više su od prosjeka Europske unije za sedam posto. Iz Instara kažu da postoji niz razloga za to – od skupog i visoko birokratiziranog poslovanja te visokih poreza do nedostatka bilo kakvih olakšica, kojima bi, osim samog poslovanja, pojeftinile maloprodajne cijene artikala.

'Treba imati na umu to da je Hrvatska u europskim okvirima – a o svjetskim da ne govorimo – malo i gotovo zanemarivo tržište koje u startu ima više cijene robe i dobara kod dobavljača zbog količine koju može 'progutati'. Nije ista cijena za dobavljača koji uzima milijun procesora na skladište i za onog koji uzima tisuću, zar ne?

Unatoč višim cijenama od ostataka Europe i uvriježenom mišljenju koje prevladava zadnjih godina, trgovačke marže nikad nisu bile 'forte' u ovoj industriji te se svaki poslovni subjekt mora izboriti za naklonost kupca širinom asortimana, super kvalitetnom uslugom i postprodajnom podrškom, koju traži sve veći broj kupaca iz dana u dan. Cijena više nije presudni faktor prilikom odabira mjesta za tehno šoping', zaključuju iz Instar informatike.