Materijalna šteta od gospodarskog kriminala i korupcije u Hrvatskoj lani je iznosila više od 2,26 milijardi kuna što je 42 posto više u odnosu na štetu 2016. godine od 1,59 milijardi kuna, pokazuje izvještaj MUP-a koji sadrži statistički pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja
Grad Zagreb i okolica s prijavljenih 1.400 gospodarskih malverzacija na prvom su mjestu po broju nedjela gospodarskog kriminala i iznosu štete, no zapanjuje podatak da je pojedinačno zagrebačka regija lani premašila 1,5 milijardi kuna 'ceha' od gospodarskog kriminala, koliko je godinu prije bio izračun gubitaka za cijelu Hrvatsku, piše Novi list.
Statistički, najveći porast broja prijavljenih gospodarskih nedjela u Hrvatskoj bilježi Primorsko-goranska županija, za čak 106 posto, ukupno 757 slučajeva u odnosu na 366 od prije dvije godine, dok je pak šesta na ljestvici u Hrvatskoj po visini iznosa materijalne štete – 43,4 milijuna kuna.
vezane vijesti
No važno je istaknuti da je primorsko-goranska regija dvije godine ranije bila na visokom drugom mjestu poretka oštećenika u Hrvatskoj s rekordnih 127,6 milijuna kuna, iz čega proizlazi da je lani šteta trostruko smanjena.
U usporednom dvogodišnjem razdoblju ostale županije uglavnom bilježe porast, nerijetko i drastičan. Primjerice, zagrebačko područje sa spomenutih lanjskih 1,5 milijardi kuna štete godinu dana ranije evidentiralo je tek oko 900 milijuna kuna gubitka. Istarska regija s oko 33 milijuna kuna u 2016. završila je kraj prošle godine s više od 56 milijuna kuna pometenih u gospodarskom kriminalu.
Inače, lani je u Hrvatskoj prijavljeno ukupno 7.057 kaznenih djela nauštrb gospodarstva, što je udjel od 13 posto u ukupnom kriminalitetu od 54.246 nedjela u RH 2017. godine, koje policija obrađuje po službenoj dužnosti.
Najučestaliji slučajevi gospodarskih nedjela su krivotvorenja poslovne dokumentacije (2.323), računalna prevara poput krađa i zloupotreba bankovnih kartica (1.114), zloupotreba položaja i ovlasti (552), pronevjera (542), zloupotreba povjerenja u gospodarstvu (418) i šverc (357).
U gospodarski kriminalitet spadaju i korupcijska kaznena djela poput primanja i davanja mita te zloupotrebe položaja i ovlasti. U odnosu na više od 2,2 milijarde kuna ukupne štete, korupcijska kaznena djela lani su imala udjel u gospodarskom kriminalu od 86,7 milijuna kuna koje se mahom odnose na spomenuti delikt zlouporabe položaja i ovlasti od strane službene osobe s 552 prijavljena slučaja od ukupno 761 koruptivnog nedjela. Zanimljivo je da je materijalna šteta od korupcije bitno niža u odnosu na 2016., kada je iznosila 130,5 milijuna kuna. Statistički, i broj evidentiranih koruptivnih nedjela u RH smanjen je za 15,9 posto u odnosu na 2016., kad ih je prijavljeno 905.
Posebno vrijedi istaknuti kad su u pitanju hrvatski poslodavci i njihovi radnici da je broj prijavljenih kaznenih djela neisplate plaća povećan za 140 posto u odnosu na 2016. godinu. Lani je tako bilo 356 prijava u odnosu na 148 prije dvije godine. To je dakako u domeni gospodarskog kriminaliteta. No, ako se uzmu u obzir sveukupni podaci Porezne uprave zaključno s 28. veljače o.g., čak 2762 poslodavca nisu isplatila plaću za čak 9791 radnika.
U istom postotku zabilježen je pad i broja upisanih slučajeva zloupotrebe položaja sa 656 na 552, no zato je lani prijavljeno 11 aktivnosti primanje mita u gospodarskom poslovanju, u odnosu na samo jedno u 2016. godini. Prikaz po regijama otkriva precizniju sliku porasta i pada prijava korupcije. Primorsko-goranska županija i za korupcijska nedjela unutar gospodarskog kriminaliteta ima najveći porast prijava u RH, od čak 290 posto, ukupno 164 slučajeva u odnosu na 42 u preklanjskom razdoblju.
