Podaci upućuju na usporavanje iseljavanja jer je lani iz Hrvatske otišlo 7837 građana manje nego 2017., kada smo imali rekordan broj iseljenika.

Promjena trenda još je naglašenija ako se uzme u obzir broj useljenih, odnosno migracijski saldo. Kako je lani broj useljenika znatno povećan, migracijski saldo iznosio je -13.486 osoba, a godinu ranije minus je bio gotovo tri puta veći.

Od ukupnog broja iseljenih iz Hrvatske 92 posto su hrvatski državljani, a osam posto stranci. Pritom se daleko najviše hrvatskih građana (21.605 ili 59,3 posto) odselilo u Njemačku.

U druge europske zemlje otišlo je znatno manje Hrvata. Nakon Njemačke, najviše Hrvata je svoje novo boravište našlo u Austriji (2553). Zanimljivo je da se u Irsku, koju su mediji uzdigli u 'iseljeničku meku', lani odselilo tek 2045 osoba. Teško je povjerovati da je više Hrvata emigriralo u Bosnu i Hercegovinu (2534) nego u Irsku.

U inozemstvo se odselilo najviše osoba u dobi od 20 do 39 godina, njih 45,5 posto, a među iseljeničkom populacijom prevladavaju muškarci (55,1 posto).

S druge strane, lani se iz inozemstva doselilo 26.029 osoba, pri čemu je 33 posto useljenika imalo hrvatsko državljanstvo, a 67 posto bili su stranci. Od ukupnog broja doseljenih 40 posto osoba je iz Bosne i Hercegovine.

Najviši udio od ukupnog broja doseljenih iz inozemstva imali su Grad Zagreb, oko 24 posto, i Splitsko-dalmatinska županija s nešto više od 11 posto osoba.

Prema ukupnom broju odseljenih, opet je na prvome mjestu Zagreb, iz kojeg je otišlo oko 17 posto osoba, slijede ga Osječko-baranjska županija s devet posto i Vukovarsko-srijemska županija s oko osam posto.

Mjesto stanovanja unutar Hrvatske promijenile su 71.703 osobe, od kojih je najviše onih u dobi od 20 do 39 godina, a nešto viši je udio žena. Najviše osoba, oko 42 posto, selilo se između županija, zatim gradova ili općina iste županije, oko 38 posto, a između naselja istog grada ili općine selilo se oko 20 posto njih.

Od dvadeset županija i Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo imalo je šest županija te Grad Zagreb. Najviši pozitivan migracijski saldo bio je u Zagrebu, u koji se doselilo 3413 osoba.

Negativan saldo imalo je četrnaest županija, s time da je najveći bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji s 920 osoba manje, a slijede je Brodsko-posavska i Osječko-baranjska županija.