Institut IGH do krize je imao godišnje prihode gotovo 900 milijuna kuna, a sada kasne plaće za oko 800 zaposlenika tvrtke. Odgovarajući na glasine da kompanija koja je donedavno bila simbol procvata građevine propada, Radić tvrdi da ima plan spasa, a osim u racionalizaciji poslovanja i otpuštenih 20 posto radnika, izlaz iz krize vidi u manjim poslovima i koncentraciji na regiju.

'Nakon propalih poslova u Rusiji i Crnoj Gori, više me ne zanimaju milijarde, nego samo milijuni', kazao je Radić Večernjaku i pohvalio se da je IGH dobio posao na autocesti Niš - Bugarska. 'Kriza će proći i treba biti prvi u BiH, Srbiji, Bugarskoj, Kosovu, Albaniji, Rusiji, Kazahstanu', nabraja Radić i otkriva da se IGH bezuspješno pokušao dokapitalizirati na preskupom američkom tržištu, pa se okrenuo domaćem i počeo dokapitalizaciju u vrijednosti 200 milijuna kuna kako bi mogao pokrenuti nove poslove.

Institutu IGH, koji je i investitorska tvrtka, stoji 12 projekata, od kojih su neki opterećeni kreditima, a zbog duga od 870 milijuna kuna, dobro bi mu došao strateški partner. No, za priču oko Bechtela kaže da je izmišljena i nelogična jer 'rade poslove koji bi, kad bi bili vlasnički povezani, bili isključivi, pa bi to povezivanje bilo štetno'.

Netočno je i da se tvrtka dijeli na četiri odvojene firme koje bi funkcionirale kao holding, ali jest točno da će IGH biti podijeljen, međutim na dva dijela – od čega će jedan biti core business i njega se neće cijepati, nego će biti ojačan. Firma se sastoji od četiri instituta, a u osnivanju je peti, naime, investitorski posao je drugačiji od projektiranja i nadzora i to je ono što se dijeli, ističe Radić.

Napominje da IGH svoju šansu vidi u energetskom sektoru, a poslovi koji ih očekuju su projekt nizinske pruge jer su, tvrdi, dobili pismeno od EU i HŽ da nisu u sukobu interesa te posao izgradnje novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb od kojega će, opet tvrdi, dobiti 10 milijuna eura.