Lipa je u utorak predstavila "Barometar konkurentnosti", s ciljem unaprjeđenja načina na koji se u Hrvatskoj donose odluke o ekonomskim politikama.

Predsjednik Lipe Davor Huić kazao je da je dugoročni potencijal rasta u Hrvatskoj manji od jedan posto uz ostalo i zbog neefikasnog javnog sektora, visokih poreza te loše poslovne klime.

"Nema snažnog fokusa na gospodarski rast, mnoge Vlade uopće ne rade na tome", rekao je Huić.

"Vlada nema alternative donošenju mjera koje pridonose povećanju hrvatske konkurentnosti", naglasio je Huić, dodavši da bi se iseljavanje zaustavilo kada bismo dostigli 80 posto standarda EU-a.

"Hrvatska već 15 godina zaostaje za članicama koje su u EU ušle 2004. godine. Uz ostalo, pogrešno smo reagirali na krizu od 2009. do 2014. godine. Druge zemlje puno su se bolje prilagodile. Naš cilj mora biti dostizanje 80 posto EU-ova prosjeka do 2030. godine. Ova i svaka buduća vlada mora raditi na tome da se to ostvari", rekao je Huić.

Dok je Hrvatska na 60 posto standarda prosjeka zemalja EU, zemlje koje su u EU ušle 2004. danas su na 75 posto, rekao je, a godišnji rast od jedan posto nazvao je smrtnom presudom, jer, smatra, ljudi će i dalje odlaziti i bit ćemo siromašna zemlja. Kao jedan od problema istaknuo je da premalo ljudi radi.

Profesor političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Kristijan Kotarski smatra da bi uvođenje restrikcije rada nedjeljom negativno utjecalo na poziciju Hrvatske na ljestvici globalne konkurentnosti.

"Zabrana rada nedjeljom bi u praksi mogla pridonijeti jačanju inozemnih ekonomija zbog preusmjeravanje potrošnje na, većinom strane, online platforme, kao i prelijevanje dijela prometa u susjedne države (BiH, Slovenija i Mađarska)", naveo je Kotarski.

Spomenuo je i velik utjecaj turizma i trgovine na hrvatsko gospodarstvo, odnosno da je Hrvatska više ovisna o trgovini od ostalih država EU-a.

Za planirane izmjene Zakona o trgovini koje bi išle u smjeru uvođenja restrikcije i dopuštenja za rad 8 do 12 nedjelja u godini rekao je da bi samo unijele konfuziju kod domaćih i stranih potrošača. Zabrana rada nedjeljom uz ostalo bi se negativno odrazila i na izdavačku djelatnost, zbog problema u distribuciji novina, rekao je.

Kotarski je podsjetio i da je zabrana rada nedjeljom već dva puta uvedena i potom srušena na Ustavnom sudu, ali i da je Mađarska 2015. donijela zabranu rada nedjeljom, da bi već 2016. odustala.