Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju i to da je od ukupno 140 luka nautičkog turizma, obuhvaćenih istraživanjem, 70 marina, od čega 13 suhih, i 70 ostalih luka. Ukupna površina akvatorija svih tih luka nešto je veća od 3,7 milijuna četvornih metara, a imaju malo više od 17 tisuća vezova.

Osim rasta ukupno ostvarenog prihoda te onog od iznajmljivanja vezova, luke nautičkog turizma prošle su godine za 9,4 posto povećale i prihode od servisnih usluga, na 65,9 milijuna kuna, dok su im ostali prihodi od 191,1 milijuna kuna veći za 12,7 posto u odnosu na 2016.

Među šest jadranskih županija, najveći prihod prošle godine od 237,8 milijuna kuna ili 17,6 posto viši nego u 2016., ostvaren je u nautičkim lukama Šibensko-kninske županije, koje s nešto više od 180 milijuna kuna prihoda slijede luke u Splitsko-dalmatinskoj županiji, čime su ostvarile skok od 13 posto.

Luke u Zadarskoj županiji uprihodile su 169,7 milijuna kuna, 6,5 posto više u odnosu na godinu ranije, a one u Primorsko-goranskoj županiji 124 milijuna prihoda uz rast od 22,2 posto.

Slabije rezultate u odnosu na 2016., za 6,9 posto, zabilježile su jedino luke u Istarskoj županiji, uz prihode od 103,5 milijuna kuna. Prihodi onih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2017. u odnosu na godinu ranije skočili su 13,4 posto, na 40 milijuna kuna.

Podaci DZS-a pokazuju i da je u svim lukama nautičkog turizma zadnjeg dana 2017. na stalnom vezu bilo 13,4 tisuća plovila ili 0,1 posto više nego na kraju 2016., pri čemu se za najviše plovila, 86,7 posto, koristio vez u moru, što je pad od 1,0 posto.

Preostalih gotovo 1.800 plovila koristilo je samo mjesto na kopnu, što je 7,6 posto više nego u 2016.

Prema vrsti plovila, najviše je na stalnom vezu u moru bilo jahti na jedra, gotovo šest tisuća, motornih jahti bilo je nešto više od 5,3 tisuće, a ostalih plovila 399.

Prema zastavi plovila, najviše na stalnom vezu u moru ih je bilo iz Hrvatske, gotovo pet tisuća, 1,9 posto manje nego godinu prije, zatim Austrije, nešto više od 1,9 tisuća, što je 3,0 posto manje, dok je plovila iz Njemačke bilo 1.858, 0,3 posto manje u odnosu na 2016. godinu.

U tranzitu je, pak, prošle godine kroz luke nautičkog turizma prošlo ukupno 202 tisuća plovila, što je 1,9 posto više nego u godini prije, a među njima najviše su se, 65,7 posto, vezom u moru koristile jahte na jedra. 

I u tranzitu je najviše plovila, 46 posto, bilo pod zastavom Hrvatske, potom Italije, 15 posto, Njemačke, 12,6 posto, Austrije, 7,3 posto, i Slovenije, 3,8 posto.