Biograd prvenstveno živi od turizma. Zadnjih nekoliko sezona bilježi velik broj porasta gostiju i na pragu je ulaska među top deset domaćih destinacija s milijun i više noćenja. Ukoliko svi započeti projekti zažive, od čega su tri direktno vezana za turizam, Biograd bi mogao postati jedno od najatraktivnijih mjesta za ljetovanje na Jadranu.

Za nešto više od godinu dana, a radovi su krenuli početkom studenog, trebala bi biti gotova gradnja novog hotela i apartmana u turističkom naselju Crvena luka. Iza te investicije teške 20 milijuna eura stoji talijanska tvrtka Octavia. Čitav kompleks imat će više od 600 kreveta i dičit će se s četiri zvjezdice.

Navala trgovačkih centara

Druga dva projekta koja bi trebala dignuti biogradski turizam na viši nivo su golf teren Baštijunski brig (trenutno je tamo gradski deponij), vrijedan više od 70 milijuna eura, te zabavni centar, hrvatski Gardaland, u koji će se uložiti između 15 i 20 milijuna eura.

Obje investicije, a radi se o hrvatskim ulagačima, daleko su dogurale kad je riječ o probijanju kroz domaću birokratsku džunglu, s tim da je, već po tradiciji, golf teren postao i poligon za političko-ekološka prepucavanja

Četvrti projekt, koji nema direktne veze s turizmom, ulaganje je bivšeg gradonačelnika i lokalnog poduzetnika, vlasnika trgovačkog lanca Bure Commerce i Tvornice mreža, Darka Eškinje Bure. On na ulazu u grad gradi trgovačko-stambeni kompleks vrijedan 15 milijuna eura.

Čitavu priču o investicijskom bumu u Biogradu zaokružuju trgovački centri. U grad od 6.500 stanovnika natiskali su se, nedavno izgrađeni, Plodine i Lidl, a svoj dolazak su najavili Konzum i Interspar. Slovenski Mercator je već prisutan u iznajmljenom Burinom diskontu, gdje čeka završetak gradnje njegovog trgovačko-stambenog kompleksa da bi se preselio u veći i luksuzniji prostor.

U čemu je kvaka? Kako je jedan gradić poput Biograda uspio pokrenuti ulagački stampedo o kojem na državnoj razini vladajući još uvijek samo maštaju?

Za biogradskog gradonačelnika Ivana Kneza formula je jasna. 'Za ozbiljnog investitora se triba zalipiti ka krpuša (op.a. krpelj)!', kaže taj energični 46-godišnjak, rodom iz kamenite Bukovice (kraja u zaleđu Biograda), koji je na vlasti pune četiri godine.

Svoja iskustva s investitorima i to kako on vidi razvoj Biograda u sljedećim godinama žustro nam je izložio sjedeći za dugačkim stolom Gradske vijećnice, po kojem bi 'maznuo' rukom svaki put kad bi htio naglasiti nešto što je po njemu posebno krivo ili pravo. Inače, politička slika je u Biogradu više nego jasna. Od 15 vijećnika, njih deset je iz HDZ-a, tako da Knez, također HDZ-ovac, nema problema u realizaciji svojih ideja.

'Od 500 investitora, njih 495 su zgubidani'

Pitamo ga kako to da je Biograd postao ulagačka meka, a mnogi drugi gradovi, i veći od Biograda, ne uspijevaju privući investitore.

'Otkako sam gradonačelnik, primio sam oko 500 investitora. Od tih 500 samo su nekolicina bili ozbiljni ljudi s parama u džepu.  Otprilike 495 ostalih bili su zgubidani. Ali i njih sam primio jer bi rekli - vidiš, čovik donio pare u grad, a Knez ga neće da primi. Virujem da se pojedini gradonačelnici i načelnici općina jednostavno umore. Prime čovika, ispričaju mu priču, izgube vrime, na kraju ga i počaste. A on uopće nije ozbiljan, muljari! Kao on ima novaca, a ima novaca isto ko i ja. Možda dvista kuna u džepu i on doša ulagati!', objašnjava Knez pa BUM po stolu.

Osnovni posao gradonačelnika i lokalne samouprave, kaže, jest da donese plansku dokumentaciju, odnosno prostorne planove, a to podrazumijeva da postoji vizija razvoja grada. Iako bi netko za takvo što angažirao konzultante, gradonačelnik Biograda kaže da za to nema potrebe.

'Nemam savjetnike. Sve zamišljam u svojoj glavi. Biblija svega je prostorni plan i vi s tim gledate unaprid što želite s destinacijom. Gledate na internetskim stranicama što je in, što bi privuklo investitore. Dolaze nove ideje. Upravo zbog toga mi smo u zadnje tri godine tri puta minjali prostorni plan. Evo, svi palamude kako triba produžiti sezonu. A što triba napraviti!? Po meni, sad je in kulturni turizam. Angažirao sam jednog stručnjaka da mi samo to radi, osmisli razvoj kulturnog turizma u Biogradu. Uz to, golf i zabavni centar, ova destinacija će živiti 12 miseci', ističe Knez, pokazujući prstom na karti sve lokacije u gradu gdje bi se otvorili kulturni sadržaji.

Osim kulture, biogradski gradonačelnik misli da je budućnost i u sportskom turizmu. Tako je na mjestu gdje je igralište nogometnog kluba Primorac, koji bi se preselio, prostornim planom predviđena gradnja sportskog hotela s teniskim terenom, sportskom dvoranom i sl. Za tu lokaciju, otkriva Knez, dosad su se javile dvije tvrtke - jedna hrvatska firma te poduzetnik hrvatskih korijena iz Australije.

Lulavi luleša u državnoj upravi koči stvar

Investitori se javljaju i za nekoliko parcela predviđenih za gradnju većih hotelskih kompleksa oko grada, a interes postoji i za biogradsku industrijsku zonu, gdje bi jedna tvrtka iz Njemačke, kaže gradonačelnik, uzela veći dio za gradnju pogona za proizvodnju solarnih ćelija.

I dok se čini da je na kopnu sve više-manje posložio, Kneza ljuti što zbog sporosti državne birokracije ne može urediti obalni dio grada.

'Čekamo već godinama da se odrede granice pomorskog dobra. One uvjetuju milijun drugih stvari. Ne mogu dati plaže u zakup, a to stoji od 2007. u Ministarstvu mora. Nisam zadovoljan državnim aparatom, on jednostavno ne funkcionira. Nema veze što je HDZ na vlasti. Može biti i SDP ili HNS, ali sve je do čovika. Sve dok tamo sidi neki lulavi luleša, džabeti je sve. Vlast se minja, a luleša ostaje i neće da radi ili je nesposoban. Ma, ja bi sve njih posmjenjiva!', oštro kaže Knez, još jednom testirajući čvrstinu vijećničkog stola.

Investitori bježe od privatnog vlasništva

Većina zemljišta koja Biograd nudi investitorima parcele su u državnom ili gradskom vlasništvu. Ulagači kao vrag od tamjana, objašnjava gradonačelnik, bježe od privatnog zemljišta jer to obično znači gomilu problema. Uz to, velika prednost za Biograd je to što u Zadarskoj županiji ima djelatnicu koja vodi računa samo o biogradskim projektima

'Mi smo je zaposlili i mi je plaćamo oko 120.000 kuna godišnje. Ona sređuje svu potrebnu dokumentaciju. Spremni smo zaposliti još pet takvih službenika ako se ukaže potreba. Mi na investitore gledamo kao na partnere od kojih ćemo ubirati komunalni doprinos i koji će zaposliti naše ljude', ističe Knez.

Pitamo ga za kraj, zar mu se ne čini da već sad ima previše trgovačkih centara za grad veličine Biograda, uz najavu da dolaze i novi, među njima i francuski lanac Brico Store, te zar to neće uništiti male lokalne trgovce?

'Građanima je u interesu da imaju što bolju ponudu. Trgovci u Biograd ne dolaze zbog Ivana Kneza, već to rade radi prestiža i da pokriju tržište. Mi smo drugi grad u županiji i nama gravitira velik broj okolnog stanovništva. Hoće li to uništiti male trgovce? Za njih nema spasa u čitavoj državi, pa ne možete očekivati ni od Ivana Kneza da ih spasi. Malog trgovca u Biogradu skoro da i nema. Oni su ionako već riješeni', odgovorio je gradonačelnik, uz završno BUM po stolu.