Kako piše Deutsche Welle, Macronovu ideju potaknuo je nedavni znanstveni rad ekonomista iz pariškog think-tanka Vijeće za ekonomske analize.

U radu koji potpisuju tri autora stoji kako bi sadašnje pravilo u najvišem proračunskom deficitu od 3 posto BDP-a trebalo olabaviti, a pravilo o javnom dugu od najviše 60 posto vrijednosti gospodarstva ukinuti.

Njihov je argument da granica najvišeg dopuštenog javnog duga treba biti postavljena prema sposobnosti određene države u prikupljanju poreza i brzini smanjivanja zaduženosti. Drugim riječima, što više poreza neka zemlja može prikupiti, to viša treba biti granica javnog duga.

Jedan od autora, Jean Pisani-Ferry, profesor ekonomske politike na pariškom Sciences Po, tvrdi kako cilj nije ukinuti proračunsku disciplinu u eurozoni jer je i dalje potrebna radi sprečavanja bankrota i financijskog spašavanja pojedinih članica.

“Međutim, trebamo prilagoditi pravila današnjoj realnosti koja je drugačija od one iz 90-ih kada su Maastriška pravila postavljena”, kaže Pisani-Ferry. Kao argument koristi primjer prinosa na 10-godišnju francusku obveznicu koji je u 30 godina pao sa osam na gotovo nula posto.

“To znači da državu gotovo ništa ne košta da bude zadužena i smatramo da će tako ostati neko vrijeme”, kaže taj ekonomist.

Luka Brkić, profesor međuanrodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti kaže kako se o reformi Maastriških pravila u stručnim krugovima razgovara više-manje stalno. Prema njegovu mišljenju, pravila bi trebalo revidirati.

“Pravilo o javnom dugu od 60 posto postavljeno je tako jer je 1990. toliki bio prosjek javnog duga članica Europske unije. Već 10 godina kasnije taj je udjel iznosio 70 posto, a 2010. porastao je na 86 posto. Lani je dosegnuo 101 posto”, ističe Brkić. O izmjeni pravila trebalo bi ozbiljno porazmisliti, tim više ako je posljedica rasta zaduženosti investicijska aktivnost, a ne samo potrošnja, dodaje Brkić.

Manje od godinu dana od mogućeg reizbora, ovu je ideju prihvatio i predsjednik Macron. Francuski čelnik još je 2019. govorio da je vrijeme pregazilo Maastriška pravila, a isticao je da Europa mora ulagati i trošiti više. No, Macronova inicijativa ima i pragmatični aspekt, prenosi Poslovni dnevnik.

Naime, francuski javni dug popeo se na gotovo 116 posto BDP-a – najviše u poslijeratnom razdoblju. Nedavne ankete pokazuju da rast zaduženosti sve više brine francuske birače, posebno starije. Anketa Ipsos Pulsa pokazala je 84 posto Francuza smatra važnim smanjenje zaduženosti zemlje.

Bruno Cautres, politički analitičar Centra za politička istraživanja sveučilišta Sciences Po kaže kako nije iznenađen što se ta ideja sada opet pojavila. Cautres pojašnjava kako su posebice birači ljevice uvijek kritizirali Maastriška pravila smatrajući da ograničavaju francuski kapacitet potrošnje i implementaciju redistributivnih politika.

Cautres stoga vjeruje da će to pitanje dominirati kampanjom za iduće predsjedničke izbore. Jean Pisani-Ferry smatra da Macron može pokrenuti pitanje reforme Maastriških pravila tijekom francuskog predsjedanja Europskom unijom u prvom polugodištu iduće godine.

“Macron želi biti percipiran kao proeuropejac, ali onaj koji će donijeti promjenu u EU”, pojašnjava Bruno Cautres. Francuski predsjednik velikog saveznika ima u Bruxellesu. Europski povjerenik za proračun Johannes Hahn prije 10-ak dana u komentaru za njemački Die Welt pozvao je na reformu Pakta o stabilnosti i rastu iz 1997., tvrdeći kako Maastriška pravila iz 1992. više nisu funkcionalna.

S obzirom da Grčka ima javni dug od 205 posto, a Italija od 155 posto, vrlo su male šanse da će te države u srednjem roku smanjiti zaduženost na propisanih 60 posto BDP-a. “Ciljevi fiskalne politike za te države moraju biti realistični”, smatra Hahn. Umjesto jednog rigidnog pravila za sve, svaka država treba imati individualni i dohvatljivi cilj za smanjenje zaduženosti.

Hahn smatra da ekonomski slabije članice trebaju velike javne investicije prije nego što snažniji ekonomski rast potakne veće porezne prihode koji mogu smanjiti dug. Kako je naveo, konzultacije o reformi Pakta započet će na jesen.

Na pitanje je li reforma Maastriških pravila stoga politički realna, Luka Brkić smatra da jest jer pritisak dolazi iz ekonomskog okruženja uzrokovanog pandemijom.

“Kriza 2008. donijela je politiku štednje zbog koje je Europa još dublje ušla u problem. Sada je priča radikalno drukčija. Treba prestati robovati brojkama iz Pakta o stabilnosti koje čak nisu rezultat znanstvene analize, već su definirane gotovo ‘odokativno”, ističe Brkić.