Danas su u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) predstavljeni rezultati HUP Skora, alata koji mjeri reformski napredak u 12 područja ključnih za bolje poslovanje u Hrvatskoj, a on za 2018. godinu iznosi 36 bodova od mogućih 100, što je za dva boda manje u odnosu na 2017., jer su druge zemlje iz središnje i istočne Europe brže napredovale.

Na pad HUP skora najviše su utjecali pad skora fiskalne konsolidacije (s 54 na 46 bodova) te investicijskih i poslovnih barijera (s 35 na 26 bodova), a na predstavljanju je između ostalog upozoreno kako veliki problem stvaraju opterećenje gospodarstva i presporo provođenje reformi.

Marić je danas nakon sjednice Vlade održao konferenciju za medije u povodu predstavljanja Strategije upravljanja javnim dugom za razdoblje 2019.-2021., a na pitanje novinara o rezultatima HUP Skora ustvrdio je da su s njegove strane, kada je u pitanju fiskalna konsolidacija, rezultati 'malo neočekivani'.

'Ako činimo ovo što činimo, da smo među zemljama s najvišim i najbržim smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u, zar to još uvijek nije dovoljno?', kazao je Marić, dodavši da Vlada provodi ono što je zacrtala 2016. godine.

Napominje da je fiskalna konsolidacija postignuta 'oštrom, čvrstom i jasnom kontrolom' rashodne strane proračuna te da je odnos prema novcu poreznih obveznika odgovoran, racionalan i transparentan.

Dodaje da je i prihodna strana tu dala podršku, te ističe da, za razliku od prošlosti, višak prihoda nije išao u dodatnu potrošnju već je korišten za smanjivanje duga, pa su tako i tri godine zaredom i postignuti rezultati bolji od onih originalno očekivanih.

Podsjeća da je Vlada već u prvoj godini mandata krenula s poreznim izmjenama, pri čemu je naveo i smanjivanje stopa poreza na dobit, a prve godine, nakon što je mjera stupila na snagu, prihodi od poreza na dobit su bili 17 posto veći, pa je tako smanjivanjem poreznog opterećenja proširena porezna baza, davajući stimulans gospodarstvu, kaže Marić.

'Rekao bih da su tu Vlada i poslodavci u potpunosti na istom tragu', ustvrdio je Marić. Kaže da uvijek postoje neka očekivanja i želje, te kako je pozitivan pritisak 'realan, racionalan i razumljiv', poručivši da će Vlada na tom tragu nastaviti i dalje.

U smislu daljnjeg rasterećenja rada, podsjetio je i na mjeru povećanja neoporezivnog dijela dohotka s 2.500 na 7.500 kuna.

Marić kaže da Vlada s poslodavcima kontinuirano razgovara te kako će nastaviti dijalog o tome u kojim pogledima bi bilo najbolje gledati daljnja porezna rasterećenja.

Napominje da objave poput HUP-Skora ili preporuke Komisije Vlada uzima vrlo ozbiljno, no napominje kako porezni sustav promatra u cjelini. Kaže da se poreznim sustavom ne mogu riješiti svi problemi, no kako će i u nastavku rada nastojati dati dodatni stimulans, i kroz porezni sustav, da se olakšaju uvjeti poslovanja, kako poduzetnicima, tako i građanima.

Marić je također izvijestio da rizici preostalih izdanih državnih jamstava iznose ispod dva posto BDP-a, a osim brodogradilišta, to obuhvaća i lučke uprave, Croatia Airlines i neka druga poduzeća i segmente.

Na pitanje novinara o apelu Uprave 3. maja da im se pomogne oko dobivanja zajma za završetak brodova, kako tako naposljetku ne bi utjecali na proračun, Marić je kazao da se o svemu razgovara, no kako ne želi stvarati nikakva nerealna očekivanja. Vlada ni prema nijednom izazovu ne nastupa indiferentno, kaže Marić, no apostrofira da je moguće rješenje ono koje je u okviru zakona, kao i mogućnosti koje imamo.

Ministar financija nije želio kazati što bi značilo eventualno podizanje ocjene kreditnog rejtinga od strane agencije Fitch, kazavši kako će se suzdržati od bilo kakvih komentara, a nakon objave ocjene, koja se očekuje sutra, kazao je da će rado prokomentirati izvješće.