Barem se takav zaključak može izvući iz odgovora koji smo dobili od Popijačevih podređenih na pitanje radi li Ministarstvo na alternativnom planu u slučaju da prodaja škverova propadne.

Odgovor na upit možemo sažeti u činjenici da smo trenutno svim kapacitetima usmjereni na uspjeh drugog kruga privatizacije. Naše misli su fokusirane samo u tom smjeru te smo potpuno uvjereni da će ta priča u konačnici imati uspješan završetak', nadahnuto nam je poručeno iz Popijačevog kabineta.

Izgleda da, prije nego što se baci na posao traženja kupaca za škverove, ministar sa suradnicima svako jutro baci jednu mantru. 'Ommmmm… 3. maj, ommmmm… Brodotrogir...', i tako redom, dok ih ne nabroji svih pet.

Šalu na stranu, ali i iz neslužbenih Vladinih krugova stižu informacije da škverovima koji ne nađu kupca ne gine - stečaj. Znači, nema nikakvog plana B, niti osnivanja nekakvog državnog fonda iz kojeg bi se financirala gradnja brodova.

'Realno, brodogradilišta su morala otići u stečaj prije pet godina! Dogovor s Bruxellesom je jasan. U slučaju da privatizacija ne uspije, pokreće se stečajni postupak. Sve ostalo, napisi po novinama, nečije su želje koje nemaju osnovu. Probali smo s restrukturiranjem, sanacijama, i nije išlo. Nemoguće se sad opet vratiti na početak priče', rekao je za tportal sugovornik iz vladajućih struktura.

Obećanja premijerke Jadranke Kosor, prilikom nedavnog posjeta Splitu, da neće dopustiti gašenje radnih mjesta u tamošnjim škverovima izgleda da je ipak bila samo puka politička floskula.

Sličnog je mišljenja i Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata, koji također tvrdi da nema nikakvog drugog plana.

'Da se na nečemu radi, socijalni partneri bi bili pozvani barem na kurtoazni sastanak. Ali zasad su sve aktivnosti još u opsegu pregovora s Bruxellesom. Ideje o osnivanju fonda dolaze od uprava škverova. Nije realno očekivati da bi uz ovakav proračunski deficit to bilo moguće', ističe Matijašević.

Vlada bi trebala, tvrdi on, napraviti planove restrukturiranja, odrediti kakve bi brodove koji škver radio, složiti poslovne planove i to ponuditi Bruxellesu kao alternativu, u slučaju da propadne prodaja. Stečajevi sigurno vode u gubitak radnih mjesta i gašenje brodogradilišta.

'U Splitu imate dva stečajna suca koji su zatrpani slučajevima. U škverovima imate pomorska dobra koja ne mogu ići u pravni promet, a ostatak imovine je pod hipotekama. Sve bi to trajalo godinama i u tešku situaciju dovelo 5.500 radnika u Brodosplitu i Brodotrogiru', siguran je Matijašević.

U slučaju otvaranja stečajnog postupka u četiri brodogradilišta, upozorava, istog trenutka bi na državni proračun 'leglo' 10,5 milijardi kuna državnih jamstava za kredite.