Naveo je i da pojačane kontrole na schengenskim graničnim prijelazima, posebice na granici sa Slovenijom, također predstavljaju vanjski negativni rizik. ‘Ako opstanu dugačke kolone, mogu odvratiti turiste od dolaska tijekom ljetnih mjeseci sa znatnim utjecajem na prihode od turizma, koji su vrlo važni za vašu zemlju. Politička nestabilnost i neriješene pitanja mogla bi zakočiti privatne investicije i apsorpciju europskih fondova’, kazao je Moscovici.

S druge strane, nastavlja Moscovici, ‘rast bi ipak mogao i trebao ipak pozitivno iznenaditi jer su hrvatske tvrtke dokazale da su sposobne ubirati plodove od ulaska u EU, i daljnji rast udjela na izvoznom tržištu nije isključen’.

 ’Također prihodi od turizma mogli bi biti veći nego u ovim prognozama ako se nastavi s produljenjem turisitičke sezone izvan srpnja i kolovoza. Ovo je izbalansirana procjena rizika i šansi koju imamo za Hrvatsku te također daje i određenu političku poruku’, zaključio je Moscovici.

 Europska komisija je u četvrtak u proljetnim ekonomskim prognozama zbog krize u Agrokoru blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva s 3,1 na 2,9 posto, dok je za sljedeću godinu blago povećala procjenu s 2,5 na 2,6 posto.

 Stručnjaci Europske komisije koji su radili na pripremi ekonomskih prognoza ističu da se pitanja Agrokora moralo uzeti u obzir zbog njegove veličine - njegov udio u bruto dodanoj vrijednosti hrvatskog gospodarstva iznosi dva posto.

 Oni očekuju da će se restrukturiranje koncerna odvijati na uredan način, da je zakon o prinudnoj upravi u poduzećima od sistemske važnosti donio stabilnost u početnoj fazi, a da je teško predvidjeti što će biti u kasnijoj fazi.