Raspravljat će se i o radnom programu portugalskog predsjedanja Vijećem EU-a, a koji uz provedbu plana oporavka te klimatsku i digitalnu tranziciju uključuje jačanje europskog socijalnog modela. Na sjednici koja se održava od 18. do 21. siječnja zastupnici bi trebali predložiti niz mjera za promicanje rodne ravnopravnosti i bolje zaštite ženskih prava te pozvati države članice na uspostavu sigurnih i fleksibilnih sustava za hitno upozoravanje u cilju učinkovitije pomoći žrtvama obiteljskog nasilja. Očekuje se i rasprava o nabavi i distribuciji cjepiva protiv Covida-19 u EU te o političkoj situaciji u Sjedinjenim Američkim Državama.

Flego je uvodno istaknuo kako je godinu obilježio niz teških i ružnih događaja. 'Dan nakon drugog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji razmišljao sam o tome što mogu učiniti da pomognem svim ljudima. Sjetio sam se rezolucije kao krovnog dokumenta i želja mi je da to bude zajednička rezolucija svih hrvatskih europarlamentaraca, kojima zahvaljujem', rekao je Flego te nastavio:

'Rezolucija je primjer lijepe priče, pokazuje da možemo puno napraviti kad stavimo glave zajedno i pokazuje da imamo odgovornost i solidarnost. Europa je također pokazala solidarnost, ali jednokratna pomoć nije dovoljna, to je osnovna ideja rezolucije. Pozivamo Europsku komisiju da smanji birokratske prepreke i iznađe sve moguće načine da se pomogne unesrećenima.' Rezolucija je na dnevnom redu Europskog parlamenta već u četvrtak ujutro.

Zovko je komentirala događaje u Sjedinjenim Američkim Državama i potencijalnu umiješanost Donalda Trumpa u nasilje na Capitol Hillu. Zovko je inače članica izaslanstva EP-a za odnose sa SAD-om.

'S pažnjom promatramo kako će se procjep u američkom društvu odraziti na naše odnose s njima. Društvo je jako polarizirano, a mi intenzivno radimo da utvrdimo što se tamo točno događa te kako napraviti novi pristup i formulirati strateške interese SAD-a', poručila je Zovko.

Kaže kako je u pitanju sigurnosna, obrambena i zajednička vanjska politika EU-a, zbog čega Europa mora s pažnjom osluškivati kako će Amerika nastaviti svoju vanjsku politiku.

'Za nas je evidentno to da velike promjene u vanjskoj politici SAD-a po pitanju Europe neće biti. Izgubljeno je povjerenje u SAD, u kojem je pak izgubljeno povjerenje u medije, sve se zbiva na društvenim mrežama. Isključivanje Trumpa s Twittera veliko je upozorenje Europi jer privatne kompanije diktiraju slobodu govora, na što je već upozorila i njemačka kancelarka Angela Merkel.'

Predrag Matić govorio je o problemima rodne neravnopravnosti. 'Neravnopravnost je u pandemiji samo povećana, imam podatak po kojem, kad bi Hrvatska htjela postići rodnu ravnopravnost ovim tempom, za to bi joj trebalo 80 godina, što je nerazuman rok. Sada smo 20. u EU, znači nismo najgori, ali nemamo se ni čime hvaliti', rekao je i dodao:

'Moramo učiniti sve da se približimo naprednijima, a ne da gledamo u zaostale zemlje poput Mađarske i Poljske.' Kaže kako je u Hrvatskoj primjetan mali broj žena u politici te je pandemija dovela do porasta obiteljskog nasilja. 'Žena je ta koja ostaje kod kuće s nasilnikom, to je jako teška stvar i na nju treba adekvatno odgovoriti. Tu je i rodna segregacija na tržištu rada i fenomen staklenog stropa zbog kojeg žene ne mogu napredovati preko određenih razina', zaključio je.

Sadržaj je realiziran u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj.