Na srpanjski rebalans proračuna upućivali su smanjenje povlaštenih mirovina za deset posto, ukidanje niže stope kriznog poreza, te promjene u sustavu poreza na dohodak. No, kako sada tvrde izvori Novog lista, promjene u proračunu napravit će se tek na jesen jer će umnogome ovisiti o raspletu u privatizaciji brodogradnje, odnosno o obvezama koje će nakon toga pasti na državnu blagajnu i moraju već ove godine jednim dijelom biti ugrađene u proračun.

Kako bi se proces privatizacije brodogradnje mogao protegnuti i do sredine srpnja, ako ne i dulje, naši sugovornici iz Vlade ističu kako je gotovo nemoguće pripremiti rebalans o kojem bi Sabor raspravljao dok traje redovito ljetno zasjedanje.

Potrebe za izvanrednom sjednicom Sabora, kako je to bilo lani, nema, tvrde u Vladi, pa bi bilo potpuno pogrešno slati poruku o alarmantnom stanju u državnim financijama. Uz to napominju da su proračunski prihodi, posebice porezni, stabilni i dovoljni za pokrivanje tekućih izdataka, posebice plaća i mirovina.

Ipak, na jesen će situacija biti škakljiva, priznaje jedan ministar, pogotovo ako trošak privatizacije brodogradnje bude očekivano visok, odnosno ako na državu padne svih 12,5 milijardi kuna kredita za koje je bila jamac. Cijeli iznos neće se morati platiti u ovoj godini, ali Vlada će morati u pregovore s bankama o reprogramu duga ukoliko ne želi već u ovoj godini polovicu tog duga na svojim leđima.

Krediti škverovima svakako će utjecati i na promjenu plana o deficitu koji je u ovoj godini trebao biti 2,5 posto BDP-a, odnosno oko 8,5 milijardi kuna. Proračunski će minus svakako biti veći od toga, a osim kredita u brodogradnji na to će utjecati i manji porezni prihodi.

Država bi, u odnosu na plan s početka godine, mogla izgubiti oko milijardu kuna zbog smanjenja stopa poreza na dohodak i ranijeg ukidanja kriznog poreza. Dio će se nadoknaditi smanjenjem povlaštenih mirovina, ali ukoliko ne bude rezanja božićnica, prijevoza i dara za djecu zaposlenima u javnom sektoru i i ta će računica utjecati na povećanje minusa.