Cilj kojeg su postavili u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine jest kvalitetnije upravljanje i održavanje zgrada, što stoji u nazivu zakona, a samim time i podizanje kvalitete života u njima.

Upravo je kvaliteta života sastavni dio dokumenta koji već desetljećima definira suživot u stambenim zgradama. Riječ je o kućnom redu, koji bi se novim zakonom trebao redefinirati. Naime, kućni će se red od Nove godine sastojati od općeg i posebnog dijela.

Opći dio će biti propisan posebnim pravilnikom kojeg će donositi resorni ministar, dok će posebni dio donositi predstavnici suvlasnika u višestambenim zgrada, ali uz suglasnost natpolovične većine suglasnika.

'Novost je da će suvlasnici, koji se ne budu pridržavali kućnog reda, biti dužni uplatiti na račun zajedničke pričuve novčani iznos u trostrukom iznosu mjesečne zajedničke pričuve. Dakle, iznos od tri mjesečne pričuve za kršenje kućnog reda', ranije je objasnio pravnik Zdravko Vladanović, predsjednik Udruge predstavnika suvlasnika zgrada grada Zagreba.

Skrivanje klima uređaja

To je izazvalo reakcije među predstavnicima suvlasnika, jer ne znaju tko će i kako kontrolirati i kažnjavati svaki potencijalni prekršaj kojeg stanari naprave. Još veće reakcije izazvala je zabrana postavljanja klimatizacijskih uređaja na pročelja zgrada. Onaj tko to učini bit će kažnjen. Vlasnici klima uređaja i majstori će morati platiti 5000 eura, a tvrtke koje su ih postavile će to koštati 10.000 eura.

'Lođe i balkoni na kojima se postavljaju klima uređaji su najbolje i najprimjerenije mjesto i vrlo veliki broj naših stanova koji imaju svoje balkone i lođe, na njima se nalaze klima uređaji kako ne bi bili izloženi pogledima s ulice. Mogu biti i zajednički uređaji, za cijele zgrade', ranije je poručio resorni ministar Branko Bačić.

No, što ako stan nema lođu i balkon? Vladanović je za HRT ranije istalnuo da ostaje mogućnost ugradnje na stražnjoj strani zgrade, odnosno na dijelu koji nije vidljiv s javne površine. No, u toj situaciji ostaju neriješena tehnička i dobrosusjedska pitanja.

Ipak, komunalni redari, koji bi trebali voditi računa o provođenju novog zakona, neće ispisivati kazne za već postavljene klima uređaje. No, hoće, ako se netko naknadno sjetio postaviti klimu, pa čak i zamijeniti stari uređaj novim na istom mjestu.

Nema najma bez suglasnosti

Sličan princip vrijedi i za najsporniju odredbu o kratkoročnom najmu stanova unutar stambenih zgrada. Ona se, naime, neće odnositi na apartmane koji su za to već registrirani. No, ubuduće će vlasnici stanova za pokretanje turističkog najma morati dobiti suglasnost najmanje dvije trećine ostalih suvlasnika u zgradi, a pogotovo prvih susjeda, odnosno onih čiji zidovi, pod ili strop graniče sa stanom predviđenim za najam.

U ranijim prijedlozima trebalo je prikupiti suglasnost od 80 posto suvlasnika, pa je ova stroga mjera ipak djelomično ublažena. Uz to, dvotrećinsku većinu će suvlasnik u zgradi morati prikupiti za 'najam za više osoba', što je eufemizam najma za radnike. Oni koji žele obavljati 'tihe i mirne djelatnosti', moraju također prikupiti dvotrećinsku većinu suglasnosti svojih susjeda, naročito onih u neposrednoj blizini.

'To je demografski problem. Naše mlade obitelji suočavaju se s problemom nepriuštivosti stanovanja, a jedan od velikih uzroka tome je kratkoročni najam', poručio je ranije državni tajnik Željko Uhlir, dodajući da se više od 10 posto stambenih jedinica u Hrvatskoj koristi za kratkoročni najam, što podiže cijene stanova za dugoročni najam i kupnju.

Prijelazni rok i kazne

Govoreći o suglasnosti stanara, ona će postati obveza, pogotovo ako se odnosi na već zahvate na zgradama. Naime, postoje slučajevi pojedinih zgrada koje još nisu obnovljene nakon potresa, jer su pojedini suvlasnici zbog vlastitih interesa sprječavali obnovu. To će se ubuduće rješavati kaznama u iznosu od 700 do 5500 eura za upravitelje zgrada, koji su odgovorni za njihovo održavanje. Predviđene su i još veće kazne za neovlaštene ili 'ad hoc' građevinske radove.

Novina je u odnosu na prvo čitanje, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, propisivanje obveze vlasnicima koji stanove daju u kratkoročni najam da u prijelaznom roku od pet godina, odnosno do 31. prosinca 2029. godine, usklade svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona. Ali, ostaje predviđea kazna od od dvije do 10 tisuća eura predviđene su za vlasnike stanova koji se odluče baviti kratkoročnim najmom, a da nisu skupili potrebnu suglasnost stanara.

Novost je i da će Vlada, temeljem posebnih programa, subvencionirati ugradnju dizala u višestambene zgrade, a pomoći će se i jedinicama lokalne samouprave u uređenju pročelja s obzirom na činjenicu, rekao je Bačić, da povijesne jezgre gradova zbog grafita, ali i neodržavanja, nemaju kvalitetan izgled i vizuru.