Novinar i urednik portala zgradonacelnik.hr. Tin Bašić komentirao je Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
Bašić objašnjava da bi šteta u zagrebačkom potresu bila manja da je Zakon bio bolje reguliran.
'Danas Zakon zabranjuje bilo kakvo diranje nosivih zidova. One zgrade koje su znatno oštećene u potresu imale su taj problem – netko bi došao u stambeni, poslovni prostor i onda bi spojio kuhinju i blagavaonu i konstrukcijska snaga te zgrade je nestala', kazao je Bašić za N1.
Naglašava da je regulativa za zgrade bila prijeko potrebna.
'Dosadašnja regulativa koja je stvarno bila manjkava i nije bila dovoljno dorečena, ostavljala je dovoljno prostora da se zgrade samostalno organiziraju. Međutim, jako puno zgrada to nije prepoznalo, nije bilo interesa i volje da se dovedu u neki red i da budu održavane', poručio je.
Važna fukcija - predstavnik stanara
Bašić je objasnio što se događa ako u zgradi nije izabran predstavnik stanara.
'Ako zgrada ne izabere predstavnika suvlasnika među sobom, mogu izabrati vanjskog profesionalca. Za to je potrebna dvotrećinska odluka suvlanika zgrade. Ako ni tada ne donesu odluku o predstavniku, upravitelj je dužan postaviti tzv. prinudnog predstavnika. Namjera ove odredbe je da se prisili ljude da se organiziraju. Ako oni ne mogu naći nekog, bit će to vanjski koga će platiti. Ako ne mogu ni tu odluku donijeti, upravitelj će donijeti odluku', istaknuo je.
Bašić objašnjava da ako suvlasnici ne uspiju donijeti godišnji plan upravljanja zgradom koji određuje u što treba uložiti, na koji način i sl., onda im upravitelj ima pravo naplatiti peterostruku pričuvu.
Od 30 eura pričuve do 150
'Minimalna Zakonom određena pričuva je 36 centi po metru kvadratnom. Ako imate minimalnu pričuvu za stan od 60 kvadrata, to je mjesečna pričuva od 21 eura. Ako zgrada ne donese godišnji plan upravljanja i ne donese takvu odluku, automatski vam upravitelj ima pravo zaračunati 108 eura. Uzmimo neki prosjek, oko 50 centi po kvadatu, taj isti stan od 60 kvadrata plaća mjesčeno 30 eura pričuvu, ako se ne donese godišnji plan itd., vi plaćate 150 eura, što je veliki novac', rekao je Bašić.
Namjera zakonodavca je bila ta da se suvlasnici ‘poguraju’ i kažu ‘ljudi vrijeme je da počnete održavati svoje zgrade’.
'Nemate pojma koliko mi pitanja i mailova dobivamo skoro na dnevnoj razini i gdje se susrećemo s masom ljudi i kažu nam ‘ja kad zaključam vrata svoga stana, to je moje, ovo ispred me više ne zanima’. To je problem koji je mučio zgrade do sada. Svaki taj utikač, stepenica, lift, krov, crijep, daščica u šupi, to je i vaše vlasništvo', dodaje Bašić.
Sufinanciranje dizala
Bašić je otkrio kako će izgledati sufinanciranje dizala u zgradama koje ga nemaju.
'Vlada bi trebala do kraja lipnja donijeti program sufinancirnaja dizala u višestambene zgrade i pozivaju se gradovi i općine da sudjeluju dobrovoljno s 33 posto. Znači 33 posto država, 33 posto općina i preostalo suvlasnici. Koji će grad krenuti u to, a koji neće, to ćemo tek vidjeti', poručio je.