Rusija nastavlja smanjivati isporuke plina – navodno zbog turbine koju još nije dobila. Njemačka vlada zato namjerava produžiti rad termoelektrana na ugljen. Je li to prava alternativa?
'Turbina je tu može se isporučiti, samo netko mora reći da ju želi i bit će vrlo brzo tamo', izjavio je njemački kancelar Olaf Scholz. On se demonstrativno fotografirao u Mülheimu an der Ruhr u zapadnoj Njemačkoj s plinskom turbinom tvrtke Siemens Energy, koja se zapravo odavno trebala vratiti u Rusiju. Turbina je potrebna za plinovod Sjeverni tok 1, piše Deutsche Welle.
vezane vijesti
Oko 1.800 gigavatsati (GWh) – to je količina plina koju Rusija može dnevno transportirati plinovodom. Međutim, samo oko 350 GWh trenutno stiže u Njemačku svakog dana. Ruski predsjednik Vladimir Putin odgovornost za to prebacuje na nedostatak plinski turbina, a njemačka vlada smatra da je smanjivanje isporuke politički motivirano.
Prema kancelarovim riječima, ništa ne stoji na putu transportu turbine u Rusiju. 'Osim što ruski kupci moraju reći da žele turbinu i da daju potrebne podatke za carinski transport u Rusiju.' Scholz naglašava da Gazprom u svakom trenutku može ispuniti svoje obveze što se tiče isporuke Europi, i to bez ograničenja.
No savezna vlada sumnja da će Rusija ponovo potpuno otvoriti slavinu za plin. I pod velikim pritiskom se traže alternative. Njemačke elektrane na ugljen koje su već zatvorene ili se njihovo zatvaranje planira, sada mogu ponovo biti puštene u rad na do devet mjeseci. Tako bi se iz mreže isključile plinske elektrane, koje trenutno proizvode oko deset posto električne energije u Njemačkoj.
Kancelar Scholz govori o 'hitnoj mjeri za ograničeni vremenski period koja ne bi trebalo biti na štetu naših klimatskih ciljeva'. Njemačka zapravo želi ukinuti proizvodnju električne energije na ugljen najkasnije do 2038. 'Ono što nam se ne smije dogoditi je da skliznemo u globalnu renesansu fosilnih goriva i posebno ugljena', upozorava kancelar.
Kada se pogledaju podaci, globalno sve izgleda upravo tako. Nikada nije više ugljena upotrijebljeno za proizvodnju električne energije nego prošle godine. Prema proračunima Međunarodne energetske agencije (IEA), 2022. godine moglo bi se eksploatirati više ugljena nego ikada ranije – a to vrijedi i za naredne godine.
Udruženje uvoznika ugljena (VDKi) sa sjedištem u Berlinu pretpostavlja da će potražnja za kamenim ugljenom od rujna u Njemačkoj značajno porasti. 'Ove zime sigurno ćemo uvesti više od 30 milijuna tona kamenog ugljena za termoelektrane', kaže član odbora VDKi Alexander Bethe. To bi bilo jedanaest posto više nego 2021. godine.
Do sada je 50 posto ugljena uvoženo iz Rusije. No, s tim je uskoro gotovo. EU je 9. travnja zabranio uvoza ugljena iz Rusije, s time da se već zaključeni ugovori mogu i dalje primjenjivati.
Pronalaženje zamjene nije problem, kažu njemački uvoznici. Ima dovoljno dobavljača u Južnoj Africi, Australiji, SAD-u, Kolumbiji i Indoneziji, kaže Alexander Bethe. Budući da ugljen ima različite osobine i kvalitete, ovisno o zemlji porijekla, mora se vidjeti koja je mješavina najbolja za elektrane. 'Testovi su već u toku.'
Bethe ističe da bi moglo biti problema kada je riječ o transportu preko međunarodnih luka. Otprilike dvije trećine ukupnog uvoza ugljena u Njemačku transportira se unutarnjim plovnim putevima preko Rajne do elektrana. Međutim, u ovom trenutku vodostaj je tako nizak da brodovi mogu ploviti samo s 30 do 40 posto svog utovarnog kapaciteta. 'Onda vam treba tri do četiri puta veći transportni kapacitet', ističe Bethe.
Cijene kamenog ugljena također rastu. Dok je početkom 2021. tona još uvijek bila dostupna na svjetskom tržištu po cijeni od 64 američka dolara, danas tona ugljena košta skoro 400 američkih dolara. U svijetu je prošle godine iskopano oko 7,4 milijardi tona kamenog ugljena, od čega skoro polovica u Kini. Zemlje proizvođači same troše ogroman udio, samo jedna milijarda tona dostupna je na svjetskom tržištu.
Za operatere elektrana koje su povučene iz pogona ponovno pokretanje se isplati unatoč visokim cijenama ugljena, jer su i cijene struje skočile. No mnoge elektrane se ipak ne mogu ponovo aktivirati jer zbog starosti više ne bi mogle raditi neprekidno.
Ali ne bi se samo elektrane na kameni ugljen trebale vratiti na mrežu. Njemačka vlada priprema za početak listopada i uredbu o ponovnom pokretanju elektrana na smeđi ugljen koje su već bile ugašene.
To važi i za elektranu Jänschwalde u Brandenburgu, koja sa dva bloka može proizvoditi struje koliko i jedna nuklearka. Problem: stari blokovi nisu u skladu s propisima o ispušnim plinovima. Osim toga, postoji i nedostatak osoblja. Ljudi koji su ondje radili su odavno raspoređeni na druga radna mjesta.
