U posljednjih godinu i pol dana u medijima se svako malo pojavi neka zloguka prognoza analitičara i ekonomista o skoroj globalnoj recesiji i ekonomskom krahu. Crna očekivanja temelje se na nizu pokazatelja i procjena, a dijelom služe i kao moguća upozorenja, kakvih je nedostajalo pred financijskom i ekonomskom krizom koje su obilježile kraj prošlog desetljeća. Mada se ne može isključiti mogućnost da će do kraha opet doći, podaci objavljeni posljednjih dana ukazuju na to da situacija, koliko god nije impresivna, još uvijek nije ni depresivna.

Za početak, utješne su vijesti došle iz Velike Britanije i Njemačke. Dvije najveće europske ekonomije u trećem su tromjesečju uspjele izbjeći recesiju. Takozvanu 'tehničku recesiju' ekonomisti definiraju kao dva uzastopna tromjesečja u kojima je zabilježen pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) i kako su i Njemačka i Velika Britanija u drugom kvartalu imale negativne stope rasta, samo ih je malo dijelilo od neželjene recesijske titule. Oporavak nije bio impresivan, ali objema državama ipak daje malo prostora 'za disanje'.

Njemačka je tako u drugom tromjesečju zabilježila kvartalni pad od 0,2 posto. Treće tromjesečje ipak je donijelo minimalan rast BDP-a od 0,1 posto. U odnosu na isti kvartal lani, Njemačka je u godinu dana ostvarila rast BDP-a od tek pola postotka. Za državu kojoj se često tepa da je ekonomski zamašnjak Europske unije, ta je brojka gotovo mizerna, no nije neočekivana.

Nekoliko je, uglavnom dobro poznatih, razloga za razočaravajući trend. Njemačka je jedan od najjačih svjetskih izvoznika i usporavanje ekonomskog rasta u Kini, jednom od vodećih njemačkih trgovinskih partnera, ostavilo je traga i na najveću europsku ekonomiju. Nadalje, još uvijek nerazjašnjena situacija s britanskim izlaskom iz Europske unije ne dozvoljava njemačkim menadžerima da na dulje planiraju ulaganja i proizvodnju, a kako je automobilska industrija jedan od temelja njemačke ekonomije, priličnog utjecaja ima i stagnacija na svjetskom tržištu automobila, kao i problemi u kojima su se našli neki od najvećih njemačkih proizvođača vozila.

Statistika je pokazala da je njemačka ekonomija u trećem tromjesečju uspjela ostvariti rast najviše zahvaljujući potrošnji građana. Vlada u Berlinu zasad se opire sve glasnijim pozivima da potakne ekonomiju jačim investicijama iz proračuna, no ministar gospodarstva Peter Altmaier priznao je da, iako Njemačka nije u recesiji, 'brojke su i dalje preslabe'.

Slična utješna, ali ne optimistična, slika dolazi iz Velike Britanije. Tamošnja je ekonomija u drugom tromjesečju zabilježila kvartalni pad od 0,2 posto, no od recesije ju je spasio rast od 0,3 posto u trećem kvartalu. U odnosu na treće tromjesečje prošle godine, Velika Britanija ostvarila je rast BDP-a od jedan posto, a analitičari napominju kako je to najniži godišnji rast u posljednjih desetak godina.

Za pozitivan pomak, tumače ekonomisti, zaslužan je snažan srpanj, i to u britanskom uslužnom sektoru, jer tamošnja industrija već neko vrijeme ne uspijeva uhvatiti zamah. Na kompanije, očekivano, utječe neizvjesnost oko famoznog Brexita. Nepoznanice oko uvjeta po kojima će britanske industrijske kompanije ubuduće trgovati s ostatkom Unije tjera ih na stvaranje zaliha, što u jednom trenutku pojačava proizvodnju, no kako je konačni datum izlaska već dva puta odgođen, dolazi do oslobađanja tih zaliha i posljedičnog smanjenja proizvodnje.

Neuvjerljivi podaci došli su ovih dana i iz druge po veličini ekonomije u Aziji. Japanska je privreda u trećem kvartalu ostvarila najniži rast u posljednjih godinu dana i on je na tromjesečnoj razini iznosio jedva 0,1 posto, pokazali su preliminarni podaci objavljeni prošlog tjedna. Slabašan rast posljedica je nesigurnosti u svjetskoj trgovini izazvane trgovinskim ratom između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, a to nije uspjela nadoknaditi ni domaća potrošnja.

Neki analitičari procjenjuju da će se slabost nastaviti i u posljednjem kvartalu te da se oporavak u Japanu može očekivati tek iduće godine. Ekonomisti japanske središnje banke nadali su se da će privatna potrošnja u trećem kvartalu bitnije rasti zbog najavljenog listopadskog povećanja poreza na potrošnju, no takva se očekivanja nisu ostvarila. Ipak, najjači negativan utjecaj imala je vanjska trgovina. Natezanje između SAD-a i Kine je domino efektom ostavilo traga i na japanske izvoznike, a na ruku tamošnjoj industriji ne ide ni jačanje napetosti u političkim odnosima Japana i Južne Koreje, zbog čega je Japan ograničio izvoz na Korejski poluotok, a istovremeno je smanjen broj korejskih turista u toj državi.

Tračak dobrih vijesti došao je iz najveće svjetske ekonomije. Jedan od ključnih pokazatelja, koji su proteklih mjeseci često navodili kao znak neminovne recesije, promijenio je predznak. Radi se o razlici između prinosa na dugoročne i kratkoročne državne obveznice, čija je negativna vrijednost u prošlosti nagoviještala recesiju, a koja je nedavno ponovo došla u pozitivnu sferu.

Takozvanu inverznu krivulju prinosa ozbiljno je shvatila i američka središnja banka Savezne rezerve (Fed, Federal Reserve) te je, uz podatke o usporavanju proizvodnje te stagnaciji cijena i plaća, svoju monetarnu politiku prilagodila puno brže nego se to očekivalo. Institucija, na čijem se čelu nalazi Jerome Powell, prvo je ranije ove godine odustala od plana daljnjeg povisivanja ključnih kamatnih stopa na novčanom tržištu (koje su bile u porastu od 2015.), a onda je u tri navrata ta kamatna stopa i smanjena. Niže kamatne stope na novčanom tržištu znače i jeftinije kredite, odnosno doprinose poticanju ekonomije.

No neki upozoravaju da bi upravo ovakav razvoj situacije mogao značiti da Fed u budućnosti neće posvećivati dovoljno pažnje pokazateljima koji predviđaju recesiju i da neće reagirati na vrijeme jer će smatrati da inverzna krivulja ne znači to da nužno slijedi pad. Drugi ističu da je i u proteklim primjerima krah uslijedio tek nakon što se krivulja prinosa okrenula u pozitivne vrijednosti, što bi značilo da recesija još uvijek nije izbjegnuta.

Podaci objavljeni proteklih dana pružaju malenu, ali i dalje nedovoljnu utjehu onima koji se nadaju da do snažnijeg pada u globalnoj ekonomiji ipak neće doći. Neizvjesnost vezana uz vrijeme koje će biti potrebno njemačkoj automobilskoj industriji da se prilagodi na nove trendove na tržištu, uz to hoće li britanska politika konačno odlučiti želi li napustiti Uniju ili ne, te ona vezana uz hirovit karakter američkog predsjednika Donalda Trumpa i dalje znače da ekonomski optimizam nužno zahtijeva i dozu realizma.