Na konferenciji za novinare nakon dvotjednog boravka članova Misije u Hrvatskoj, šef Misije Khaled Sakr je kazao kako javni dug Hrvatske predstavlja veliki rizik, jer su trenutno kamatne stope na međunarodnim financijskim tržištima iznimno niske, ali će stope rasti kada se globalno gospodarstvo stabilizira.

‘Sada one omogućuju manevarski prostor Vladi, jer nema problema u refinanciranju, no to nije normalna situacija. Kada se globalno gospodarstvo oporavi i kamatne stope će se vratiti na više razine i zato Hrvatska treba javni dug pokušati smanjiti što više što prije’, rekao je Sakr, koji je predstavio zaključnu izjavu Misije MMF-a nakon posjeta Hrvatskoj u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a.

Istaknuo je i da bi pozitivan učinak na javni dug imala i implementacija reformi koje Vlada predlaže, jer bi se poboljšala percepcija Hrvatske na međunarodnom financijskom tržištu, umanjio bi se rizik, a to bi omogućilo povoljnije uvjete financiranja ne samo državi već i privatnom sektoru, pa i građanima.

Misija MMF-a u zaključnoj izjavi, čiji je prijevod objavljen na internet stranicama Hrvatske narodne banke (HNB), podsjeća kako je prošle godine realni rast BDP-a iznosio 1,6 posto, a u ovoj godini predviđaju daljnje jačanje rasta do približno 1,9 posto. U srednjoročnom razdoblju predviđaju da će se gospodarski rast stabilizirati na približno 2 do 2,25 posto.

Znatni negativni rizici; političko stanje još uvijek zahtjevno

Misija MMF-a upozorava i kako postoje znatni negativni rizici, koji uključuju usporavanje inozemne potražnje zbog i nadalje neizvjesnih gospodarskih izgleda EU-a, normalizaciju globalnih monetarnih uvjeta, zbog koje bi se mogli povećati troškovi financiranja znatnih potreba javnog sektora, i poremećaje na graničnim područjima vezane uz izbjegličku krizu.

‘Nadalje, političko stanje u zemlji još uvijek je zahtjevno, što bi moglo nepovoljno utjecati na provedbu reformi i okružje za kreiranje gospodarske politike. Kako bi se ublažili ti rizici bilo bi važno finalizirati i objaviti preostale pojedinosti nacionalnog programa reformi, pridržavati se proračunskog postupka navedenog u Zakonu o izvršavanju državnog proračuna i Zakonu o fiskalnoj odgovornosti i sačuvati neovisnost središnje banke u skladu sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka’, poručuju iz MMF-a.

Misija ističe i kako najavljeni nacionalni program reformi ohrabruje, ali ostvarenje njegovih ciljeva zahtijeva odlučnu provedbu konkretnih mjera.

Govoreći o reformskim mjerama koje Vlada predlaže, Sakr se osvrnuo na najavljeno uvođenje poreza na nekretnine. MMF takvu mjeru pozdravlja jer ovakav porez omogućava smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, ako bude popraćeno ostalim strukturnim reformama, rekao je.

Uz napomenu da s predstavnicima Vlade nije razgovarao o konkretnim budućim promjenama u poreznom sustavu, Sakr je kazao da u MMF-u pozdravljaju namjeru Vlade da se postupno smanjuje porezno opterećenje odnosno smanjenje ili ukidanje nekih visokih poreznih stopa poput 40-postotnog oporezivanja dohotka.

Takva stopa ne smanjuje samo prihod građana već umanjuje konkurentnost ukupnog gospodarstva, rekao je Sakr, ponovivši da porezna reforma mora biti popraćena i ostalim reformama kako se ne bi dogodilo da deficit ponovno poraste.

Proračun nosi daljnju fiskalnu konsolidaciju

Sakr je prošlogodišnje smanjenje deficita na 3,2 posto BDP-a nazvao ugodnim iznenađenjem, rekavši da to u specifičnom trenutku izborne godine ipak predstavlja značajnu fiskalnu konsolidaciju. Proračun za ovu godinu, smatra Sakr, predstavlja korak u istom smjeru, nosi daljnju fiskalnu konsolidaciju a da pritom ništa ne prejudicira, odnosno pretpostavlja nacionalni konsenzus o predloženim reformama.

Proračun za 2016. cilja manjak od 2,6 posto BDP-a, a to se daljnje smanjenje manjka zasniva na kombinaciji cikličkog povećanja prihoda i zamrzavanja cjelokupnih ‘nacionalno-financiranih’ rashoda, odnosno rashoda koji se ne financiraju sredstvima EU-a.

‘Postoji rizik da će javne investicije u ovoj godini biti veće, posebno s obzirom na priopćeno prošlogodišnje smanjenje investicija javnih poduzeća. Ovaj bi rizik mogao rezultirati nešto višim manjkom od oko 2,8 posto BDP-a’, navode iz MMF-a.

Smanjiti socijalna davanja

U objavljenoj izjavi članovi Misije također ističu kako se nacionalnim planom reformi namjerava ostvariti daljnja trajna i ambiciozna fiskalna konsolidacija u srednjoročnom razdoblju te kako bi bilo korisno finalizirati preostale pojedinosti planiranih reformi, kako bi se poboljšala učinkovitost, rast i jednakost.

Pritom ističu kako bi plan za efikasnije usmjeravanje socijalnih davanja i reforma zdravstvenog sektora, u suradnji sa Svjetskom bankom, pridonijeli smanjenju visokih troškova tih davanja te poboljšali učinkovitost i jednakost.

Članovi Misije podržavaju ograničavanje velike mase plaća i plan da se dio naknade veže uz rezultate rada kako bi se poboljšali poticaji za povećanje učinkovitosti i kvalitete javnih usluga, kao i namjeru poboljšanja apsorpcije sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU-a. Smatraju i da bi bilo poželjno ojačati nadzor i kontrolu nad javnim rashodima te uspostaviti plan za slučaj nepredviđenih okolnosti radi zaštite od fiskalnih odstupanja, ako se realiziraju negativni rizici.

U vezi monetarne politike, članovi Misije ‘potiču hrvatske vlasti da nastave ublaživati snažne fluktuacije tečaja i ubrzaju provođenje strukturnih reformi kako bi se poboljšala konkurentnost’, a smatraju da bi bilo korisno iskoristiti prednost snažne platnobilančne pozicije za daljnje jačanje međunarodnih pričuva.

HNB treba nastaviti s labavom monetarnom politikom

Hrvatsku narodnu banku potiču da nastavi provoditi ‘akomodativnu monetarnu politiku u granicama određenima tečajnim režimom i ciljevima financijske stabilnosti’, a smatraju i kako treba nastaviti s konzervativnim bonitetnim politikama i pomnim nadzorom bankarskog sustava.

‘Ambiciozne strukturne reforme i nadalje su ključne za povećanje potencijalnog rasta hrvatskog gospodarstva. Pokazatelji poslovnog okružja upućuju na znatan prostor za poboljšanja’, ističu iz MMF-a, potičući hrvatske vlasti da smanje birokratske prepreke poslovanju, poboljšaju transparentnost i predvidljivost politike, unaprijede pravosudne postupke i povećaju antikorupcijske napore.

Smatraju i kako su potrebne daljnje reforme na tržištu rada i u sustavima naknada.’Bilo bi važno smanjiti restriktivnost propisa o privremenom radu, isplati otpremnina te o zapošljavanju i smanjenu broja zaposlenika kako bi se potaklo stvaranje radnih mjesta. U tom bi pogledu pomoglo i stvaranje fiskalnog prostora za smanjenje visokog poreznog opterećenja rada. Bolje usmjeravanje naknada za nezaposlene i branitelje i provedba planiranih mirovinskih reformi pridonijeli bi povećanju stope participacije’, navodi se u izjavi.

Članovi Misije MMF-a ističu i potrebu poboljšanja upravljanja u javnom sektoru i ubrzavanja planirane privatizacije na transparentan i pravedan način, a važnim smatraju i da planovi za smanjenje velikog broja i višestrukih razina tijela državne uprave budu ambiciozni, u skladu s Vladinim inicijalnim najava.