'Nisam prvi, a daj Bože da sam zadnji koji prodaje krave!', potvrdio je tportalu Antun Laslo, najpoznatiji hrvatski farmer kojega je na ovakav potez natjerala dugotrajno niska cijena mlijeka, kao i njegov uvoz, što je, kako tumači, narušilo domaću proizvodnju do te mjere da se krava odlučio riješiti nakon 40 godina intenzivnog bavljenja mljekarstvom. Samo prošle godine, prema podacima Croatiastočara, u Hrvatsku je uvezeno 161.490 tona sirovog mlijeka za preradu dok je deset godina prije, 2007., uvezena 961 tona.

Putem interneta Laslovi su oglasili prodaju cijele farme, na kojoj je stotinu muznih krava i steonih junica. Novcem koji dobiju od prodaje zatvorit će kredit HBOR-a koji je pri kraju te se okrenuti tovu junadi i ovčarstvu.

'S ovcama i tovnom junadi manje je obveza nego u proizvodnji mlijeka, u kojoj si obvezan 24 sata provoditi s kravama, svaki dan imati dvije mužnje, veterinara za osjemenjivanje i teljenje, a kada se to stavi u odnos s cijenom mlijeka, računica je neodrživa', kaže Laslo koji se mljekarstvom počeo baviti još 1977. godine, kada je imao 15 muznih krava, a ručno je znao pomusti njih deset.

No proizvođača u Hrvatskoj svake je godine sve manje. Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije, prošle godine bilo je 8376 isporučitelja koji su ukupno isporučili 489.785.469 kilograma mlijeka.

U mliječnom sektoru najviše izražena nestabilnost

'Mliječni sektor generalno u Europi i na globalnom tržištu, pa i kod nas, najvolatilniji je, odnosno u njemu je najviše izražena nestabilnost. U posljednjih deset godina dvije su uvjetno rečeno bile krizne - 2007./2008. cijene mliječnih proizvoda su na globalnoj razini značajno porasle, ali je to kratko trajalo. Već 2009. bila je najniža cijena koja se polako stabilizirala do 2013., da bi nakon ruskog embarga i ukidanja kvota značajno pala', tumači za tportal Branko Bobetić, direktor udruge Croatiastočar, prema čijim je podacima broj mliječnih krava u Hrvatskoj od 2007., kada ih je bilo 232.076, 2016. srezan na 155.000.

Dodaje kako se domaći mliječni sektor urušava u odnosu na članice EU-a jer posljednjih deset godina kontinuirano pada broj isporučitelja, i to za oko 15 posto godišnje. 

'To nije normalno', komentira Bobetić te dodaje kako je prosječna otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj oko tri posto iznad Unijina prosjeka, ali je istovremeno kupovna moć za 40 posto manja.

'Govedarstvo je najveći multiplikator zaposlenosti, u stvaranju dodane vrijednosti i punjenju proračuna, čak negdje pet do šest puta. Proizvodnja mlijeka i mesa, sve ove prateće djelatnosti, vežu se na njega', govori on te upozorava da bi Vlada trebala izraditi program revitalizacije govedarske proizvodnje u Hrvatskoj jer je probleme u mliječnom sektoru potrebno sistematski rješavati. 

'Priča se, obećava, ali ništa se nije pomaknulo na bolje. Ispod tri kune proizvođač mlijeka ne može opstati', jasan je Laslo, svjestan da će i s tovnom junadi i ovcama imati dosta posla.

Okreće se ovčarstvu i tovu junadi

Laslovi imaju već stotinu ovaca i njihov broj planiraju udvostručiti, a imaju kapacitet i za 400 do 500 junadi.

'Tržište nismo tražili dok se ne riješimo muznih krava, a onda prvo idemo u razgovore o tovnoj junadi. Povećali bismo i sadašnji broj ovaca. Gledajući ljude u okruženju koji se bave time, ne mogu reći da je isplativije, ali je jednostavnije i lakše', zaključuje Laslo.

Iako je zainteresiranih kupaca vrlo malo, priznaje, krave barem za sada ne planiraju prodati klaonici.