'Krajem prošlog tjedna primili smo dopis inicijative koja okuplja 45 poduzeća, izvođača građevinskih radova, na temu negativnog utjecaja izvanrednih okolnosti nepredvidivih porasta cijena na realizaciju investicijskih projekata' izvijestili su iz HUP-a, dodajući da je građevinski sektor s izvanrednim rastom cijena građevinskih materijala i proizvoda pogođen još od kraja 2020. godine, a zadnjih mjeseci pogođen je i rastom cijena goriva te troška rada, javlja 24sata.

HUP kaže da ovu problematiku ekstremnog nepredvidivog rasta cijena i poremećaja u dobavi materijala već duže od godine dana intenzivno komunicira s nadležnima.

'Vlada je Zaključkom o postupanju radi ublažavanja posljedica poremećaja cijena građevinskog materijala i proizvoda javne naručitelje uputila da priznaju stvarne cijene materijala i proizvoda ugrađenih u projekte i izvođačima isplate razliku u odnosu na ugovorene fiksne cijene. Obzirom da ugovori o javnoj nabavi radova uglavnom sadrže klauzulu o nepromjenjivosti cijena, temeljem Zaključka Vlade javni naručitelji trebali su s izvođačima radova sklopiti dodatke (anekse) tim ugovorima kojima priznaju troškove na ime rasta cijena materijala u dijelu koji snose naručitelji, dok drugi dio rasta tog troška snose izvođači radova', javljaju iz HUP-a.

Međutim, situacija se ne odvija po planu.

'Iako je Vlada Zaključak donijela prije gotovo 7 mjeseci, 30. rujna 2021. g., javni naručitelji još po njemu nisu postupili, a predmetna inicijativa 45 građevinskih poduzeća potvrđuje opravdanost HUP-ovih zahtjeva prema Vladi, ukazujući na veličinu i značaj problema te alarmantnost postojećeg stanja i nužnost hitne provedbe Zaključka kako bi se nastavila realizacija investicijskih projekata i očuvala  radna mjesta u građevinskom sektoru', upozoravaju iz HUP-a.

U međuvremenu, osnovana je i Radna skupina za izradu metodologije i pravne podloge za eskalaciju cijena na kojoj radi i HUP. Osnivač joj je ministar Oleg Butković, a HUP po ovom pitanju surađuje i s ministrom Paladinom.

'Očekujemo i odgovarajuću promjenu zakonodavnog okvira, primarno Zakona o javnoj nabavi koji je upravo u postupku izmjene. Zbog nepredvidivog rasta cijena građevinskih materijala i energenata te vrlo ograničenih uvjeta i količina njihove dobave, nužno je u javnoj nabavi ugovoriti primjenu novih Posebnih uzanci o građenju, što su ih donijele Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska gospodarska komora, kojima se pravednije balansira rizik između naručitelja i izvođača u pogledu promjenjivosti cijena. K tome, u cilju uklanjanja nelojalne domaće i strane konkurencije, u javnoj nabavi nužno je kao obvezni kriterij uvesti i isplatu plaća ugovorenih Kolektivnim ugovorom za graditeljstvo (pročišćeni tekst i zadnje izmjene), čiju je primjenu na čitav građevinski sektor proširio ministar nadležan za rad, a propisuje je i Zakon o minimalnoj plaći', zaključuju u HUP-u.