'To je prilično bizarno', rekao je 46-godišnji izvršni direktor u intervjuu za Bloomberg prošlog mjeseca. No druge opcije nije bilo jer u njegovoj tvornici, s radnom snagom koju čini 200 ljudi, nedostaje 15 radnika. A ako ne odrade sve u roku, slijede velike kazne.

Za Schulte-Südhoffovu obiteljsku tvrtku Schuko i tisuće drugih diljem Njemačke takva uska grla postaju sve češća i sve štetnija. 'Mogli bismo prodati puno više. Glavni input koji nedostaje je rad, odnosno radna snaga', ustvrdio je Schulte-Südhoff.

Radna snaga, koju u Njemačkoj trenutno čini 47 milijuna ljudi, postupno će se smanjivati, procjenjuje istraživački institut njemačke vlade. Bit će to vrhunac gospodarskog superciklusa koji je zemlju uništenu ratom u prošlom stoljeću pretvorio u najjače europsko gospodarstvo i jednu od najbogatijih u svijetu.

Što god uslijedilo, bliži se kraj ere u kojoj su generacije Nijemaca slavile podizanje životnog standarda stalnim povećanjem radne snage. 'Ti su dani prošli', objavila je ranije ove godine razvojna banka KfW.

Bez velikog pomaka njemačka radna snaga dramatično će se smanjiti u nadolazećim godinama, potkopavajući gospodarski rast, jačajući inflacijske pritiske i postavljajući posebno teške izazove proizvodnim tvrtkama poput Schukoa, a koje su okosnica najvećeg europskog gospodarstva.

Mogu li migranti spasiti stvar?

Procjena je da će se sljedećeg desetljeća ponuda radne snage smanjiti za tri milijuna ljudi ili sedam posto, osim ako njemačke umirovljenike ne zamijeni značajan priljev migranata. Kako bi ostala na 'nuli', Njemačkoj treba 400.000 pridošlica godišnje. Migraciju u Njemačku potaknule su izbjeglice, uključujući Sirijce i Ukrajince, no posljednjih godina sve više se sa skepsom govori o tome da migracija može potaknuti rast.

Suprotno se tvrdilo još 2015. godine, no naposljetku je oko polovice izbjeglica koje su stigle tijekom tog vala našlo posao pet godina kasnije. Schulte-Südhoff uspoređuje ovu krizu s klimatskim promjenama, kazavši za nju da je 'usporena, apstraktna katastrofa koju kreatori politike godinama očekuju'. Kao i kod globalnog zatopljenja, kaže da se predložena rješenja čine neprikladnima. 'Ovoj temi se ne pridaje nikakva pažnja. Prioriteti se čine pomalo ludi', smatra Schulte-Südhoff.

Ukupan rast desetljećima neće premašiti jedan posto?

Radno sposobno stanovništvo u Njemačkoj zapravo je bilo na vrhuncu krajem prošlog stoljeća, ali je zemlja uspjela na neko vrijeme zaustaviti demografski pad zahvaljujući dolasku milijuna imigranata i sve većem broju žena koje rade. No oba trenda blijede u trenutku u kojem u mirovinu odlaze ljudi rođeni nakon Drugog svjetskog rata.

To znači da će se gospodarstvo oslanjati na povećanje produktivnosti radnika koje ima kako bi se potaknulo širenje. Kao posljedica toga, ukupni rast vjerojatno desetljećima neće premašiti jedan posto, prema projekcijama Bloomberg Economicsa. Međunarodni monetarni fond ima slične mračne procjene, navodeći da će promjene biti brze zbog ubrzanog starenja stanovništva.

Njemačka će se sljedećeg desetljeća suočiti s većim demografskim kočenjem rasta od bilo koje druge zapadne zemlje, navodi Bloomberg Economics. Samo je Japan – povijesno zatvoreno društvo s nižom stopom žena koje rade i stanovništvom koje brže stari – u goroj situaciji od Njemačke.

Žele privući radnike iz Latinske Amerike

Dvije glavne poluge dostupne kreatorima politike su povećanje broja radnika i maksimalno iskorištavanje postojećih. I jedno i drugo je složeno. Migracija je velika blagodat za njemačko gospodarstvo i ostaje najvjerojatniji način da se dođe do opipljivih promjena.

Ministar rada Hubertus Heil obećao je da će vlada 'činiti sve moguće korake' kako bi privukla kvalificirane radnike. No val imigranata iz srednje i istočne Europe usporava se kako životni standard u tim zemljama dostiže onaj u Njemačkoj.

U zemlji je u posljednjem desetljeću došlo do povećanja broja viza za kvalificirane radnike izdanih u Indiji, Filipinima i Indoneziji. Heil ovaj tjedan putuje u Latinsku Ameriku s ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock u sklopu svojih napora da zaposli dobro kvalificirane ljude.

No imigracija ostaje politički složeno pitanje dok se njemačko društvo suočava s integracijom milijuna Ukrajinaca koji su onamo stigli prošle godine. Lokalni dužnosnici kažu da su škole popunjene i da nema dovoljno smještaja, a potpora antiimigrantskoj Alternativi za Njemačku je porasla.

A što je s umirovljenicima?

U Italiji, koja bi trebala biti sljedeća zemlja Europske unije suočena s ozbiljnim demografskim problemima, samo je 40 posto radno sposobnih žena ekonomski aktivno, što znači da postoji dodatna radna snaga na koju se mogu osloniti. Ali Njemačka je već iscrpila taj resurs.

Stopa sudjelovanja žena na tržištu rada skočila je za oko 10 postotnih bodova u posljednjih 30 godina, čime se izjednačila sa SAD-om i otišla iznad one u ostalim velikim zemljama EU-a. Skupina koju bi Njemačka mogla uspješnije iskoristiti su ljudi u dobi za umirovljenje.

Manje od devet posto Nijemaca starijih od 65 godina radi, u usporedbi s gotovo 20 posto onih u SAD-u i otprilike svakim trećim Japancem. Uz postupno podizanje dobi za umirovljenje na 67 godina do 2030. godine, taj bi se broj trebao povećavati, ali polagano.

Čak i ako je Njemačkoj teško povećati broj radnika, bilo iz inozemstva, bilo poticanjem ljudi da odgode odlazak u mirovinu, budući rast ipak bi mogao biti potaknut povećanjem produktivnosti svakog radnika. Godinama je ne tako tajna prednost snažnog njemačkog gospodarskog motora bila njegova zavidna produktivnost, zahvaljujući tisućama visokotehnoloških inženjerskih i automobilskih tvrtki, kao što su Siemens i Volkswagen.

No nakon brzog rasta u desetljećima prije globalne financijske krize, njemačka produktivnost rada je stagnirala posljednjih godina. Porasla je za manje od dva posto od 2015., u usporedbi s osam posto u SAD-u u istom razdoblju, prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj.

Umjetna inteligencija kao 'srebrni metak'?

Jedan od čimbenika koji uzrokuju zaostajanje Njemačke za drugim zemljama je prijelaz u digitalno doba. Indeks digitalne ekonomije i društva Europske komisije svrstava je na 13. mjesto od 27 zemalja članica 2022. godine, jedva iznad prosjeka EU-a.

Fenomen ChatGPT-ja ove godine potaknuo je novu bujicu optimizma da bi umjetna inteligencija i robotika mogli pomoći naprednim gospodarstvima poput Njemačke da upravljaju svojom populacijom koja stari. Ali Schulte-Südhoff ne misli da će ovo biti 'srebrni metak' kojim će se odgovoriti na krizu.

Nova tehnologija može povećati produktivnost, ali i dalje su potrebni kvalificirani radnici za servisiranje robota i postavljanje digitalne infrastrukture, kaže Schulte-Südhoff. A to se vraća na temeljni problem zemlje.

Prepreke u zapošljavanju

Visokotehnološke proizvodne i inženjerske industrije dugo su bile u središtu njemačke konkurentske prednosti, a u prošlosti se isticao stalan protok kvalificiranih radnika kroz hvaljene strukovne škole i sustave naukovanja u zemlji. Ali mladi Nijemci više ne žele učiti te vještine.

Već sada je oko 100.000 kandidata manje od raspoloživih radnih mjesta nakon primjetnog pada posljednjih godina. Sve više učenika odlučuje ići na fakultet, a pandemija je postavila dodatne prepreke tvrtkama u pronalaženju potencijalnih kandidata.

Schulte-Südhoff vidi ekonomski razlog za premještanje svojih operacija na dinamičniju proizvodnu lokaciju poput Meksika, u kojem bi mogao iskoristiti gotovu ponudu kvalificiranih radnika, ali kaže da to nije za njega jer je 'domoljub'.

Unatoč tome, pesimističan je oko izgleda za svoju zemlju bez veće promjene u odgovoru na izazove demografije. 'U protivnom se moramo ekonomski ograničiti i prihvatiti to da se rast događa negdje drugdje', kaže.