No, ovog puta škare nisu pretjerano zahvatile zdravstveni sustav, već socijalu. Tako će se naknade kućanstvima u okviru zaštite vojnih i civilnih invalida rata smanjiti za 13,9 milijuna kuna, dok će se po dva milijuna kuna manje izdvojiti za naknade bivšim političkim zatvorenicima te pomoći savezima i udrugama. Gotovo 12 milijuna kuna, pak, uštedjet će se na skrbi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju te skrbi za tjelesno i mentalno oštećene osobe, pa će se u ovoj godini za to utrošiti 393 milijuna kuna.

Proračun HZZO-a smanjuje se za 261 milijun kuna, od čega se najveći dio – 201 milijun kuna – odnosi na naknade za bolovanja. Uštedjet će se i na bolesnicima kojima su potrebni skupi lijekovi što ih država subvencionira. Naime, umjesto planiranih 550 milijuna kuna za subvencioniranje skupih lijekova, utrošit će 100 milijuna kuna manje, piše Novi list.

Rebalansom je prepolovljen i budžet programa povećanja donatora i unaprijeđenja transplatacijskog sustava, pa se za to predviđa utrošiti 12 milijuna kuna. Sanitarna inspekcija ove godine neće doživjeti informatizaciju, jer su ostali bez 1,5 milijuna kuna predviđenih za tu namjenu. Ministarstvo zdravstva također štedi na projektima financiranim iz predpristupnih fondova, pa je za jačanje insitucionalnih kapaciteta tkiva, krvi i stanica osigurana 121,6 tisuća kuna umjesto planiranih 11,6 milijuna kuna. Usporit će se i projekt reforme hitne medicinske skrbi i informatizacije zdravstvenog sustava.

Iako je ministar zdravstva bučno najavljivao kako je ovo godina borbe protiv pretilosti, sredstva za prevenciju prekomjerne težine srezana su za gotovo 45 posto i iznose 183,5 tisuća kuna.

Desetak milijuna kuna uštedjet će se na podizanju kvalitete i dostupnosti zdravstvenih usluga, a na zamjeni stare opreme 12 milijuna kuna. Klinički bolnički centar Zagreb rebalansom proračuna ostaje bez 19 milijuna kuna, dok je KBC Rijeka zadržala svojih 17,5 milijuna kuna koliko joj je osigurano proračunom.

Iz rebalansa proračuna evidentno je kako novog zapošljavanja, i u službama kojima je potrebna radna snaga, neće biti. Državni inspektorat, primjerice, godinama upozorava da mu nedostaju inspektori. Na pojačanje redove ne mogu računati ni u ovoj godini jer im je proračun srezan za gotov 2,6 milijuna kuna i to mahom u segmentu plaća i rashoda i za zaposlene, piše Novi list.

Ni Agencija za željeznički promet, neće se ekipirati. Barem ne ove godine s obzirom da im je proračun srezan za gotovo pet milijuna kuna, pa je u njihovoj kasici ostalo nepunih tri milijuna kuna.