Nakon gotovo četiri godine političkog previranja od sudbonosnog referenduma, i nakon gotovo pet desetljeća članstva tijekom kojih nije manjkalo napetosti između Londona i Bruxellesa, Velika Britanija je minulog vikenda napustila Europsku uniju. Antiklimaktični događaj bio je indikator onoga što tek dolazi. Jer mnogi predviđaju da prava drama tek počinje.

Izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU zasad je samo "na papiru" i dvije političke zajednice sada su ušle u prijelazno razdoblje tijekom kojeg bi se trebali iskristalizirati njihovi novi odnosi. Prema sadašnjim planovima prijelazni period će završiti krajem ove godine što znači da birokrati i političari imaju 11 mjeseci da pregovore i dogovore niz novih sporazuma koji pokrivaju sve aspekte dosadašnjih odnosa, a već sam početak nije naslutio na dobro.

Najveće pitanje su i dosad bili ekonomski odnosi – London je globalno financijsko sjedište, dok s druge strane preostalih 27 država članica Unije predstavlja tržište od 450 milijuna ljudi, te je i jednoj i drugoj strani u interesu da u budućim odnosima bude što manje trzavica. No, već početkom tjedna britanski premijer Boris Johnson je u govoru pred diplomatima i biznismenima u Londonu najavio da Britanija želi "sporazum o slobodnoj trgovini", ali ne po svaku cijenu. "Ne vidim razloga zašto bismo se vezali na sporazum s EU", kazao je Johnson čije riječi prenosi Associated Press. Britanski premijer je inzistirao na tome da će Britanija "vratiti punu kontrolu" nad svojim granicama, zakonima i ekonomijom.

Johnsonu nisu ostali dužni niti s druge strane kanala La Manche. Michel Barnier, glavni pregovarač EU, kazao je u Bruxellesu da preostalih 27 članica neće pristati na bilo kakav dogovor s Britanijom samo da bi se izbjegao potencijalni kaos pravog rastanka krajem prijelaznog razdoblja ako se u međuvremenu ne postigne sporazum. "Nadamo se slobodnoj trgovini, ali nećemo biti naivni", izjavio je Barnier i dodao da ako Britanija poželi slobodan pristup tržištu od 450 milijuna potrošača, bez carina i drugih ograničenja "to neće dobiti nizašto".

Prema sadašnjem dogovoru Britanija do kraja godine mora slijediti europska pravila, no više nema pravo sudjelovati u njihovom kreiranju. Premijer Johnson je početkom tjedna kazao da se sada postavlja pitanje želi li Britanija s Unijom trgovinski odnos poput onoga s Australijom ili onoga s Kanadom. Australija nema sporazum o slobodnoj trgovini s EU, odnosno na međusobnu trgovinu se plaćaju carine, a postoje i druga ograničenja.

S druge strane Kanada i EU imaju sporazum o slobodnoj trgovini kojim je eliminiran najveći dio carina i pokrivene su i robe i usluge. Britanija se nada takvom tipu dogovora, ali stoički odbija prihvatiti primjenu svih pravila EU kako bi imala neograničen pristup tržištu Unije. EU sa svoje strane inzistira na tome da neće biti dogovora ako Britanija ne pristane na "ravnopravnu utakmicu" i odustane od izbjegavanja poštivanja regulative EU, posebno u pitanjima okoliša, radničkih prava te zdravstvenih i sigurnosnih standarda. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je da ne postoji slobodan pristup jedinstvenom tržištu Unije bez da se postigne "ravnoteža u pravima i obavezama".

U svojem govoru u Londonu Johnson je najavio da će Velika Britanija postati prvak slobodne trgovine u svijetu u kojem su "protekcionisti sve jači". Britanski premijer je poželio i odagnati strahovanja EU da će u Britaniji sada doći do pada standarda zaštite radnika i okoliša kako bi se stvorila konkurentska prednost. "Ujedinjena Kraljevina će zadržati najviše standarde u tim područjima – na puno mjesta i bolje od onih u EU – bez da to ovisi o sporazumu", najavio je Johnson.

Francuska ministrica za europske poslove Amélie de Montchalin kazala je da Britanija ima pravo odustati od primjene europskih pravila, ali kad dođe do granice EU tamo će se vrlo pomno pratiti poštuje li roba europske standarde, kao i to da li se ona proizvodi u uvjetima koji odgovaraju europskim pravilima o zaštiti okoliša i radnika.

Službeni pregovori trebali bi započeti tek idućeg mjeseca nakon što ih odobre svih 27 članica. Čelnici EU su već mnogo puta upozorili da je rok vrlo kratak za postizanje bilo kakvog dogovora. Pregovori oko sporazuma o slobodnoj trgovini obično traju godinama, a sporazum između EU i Kanade kojeg su kao željeni primjer naveli Britanci stvarao se sedam godina.

Među važnim pitanjima koja će oblikovati pregovore Michel Barnier je izdvojio ribarstvo i kazao da će EU pristup svojem tržištu izravno uvjetovati time da ribari Unije imaju pravo lova u britanskom teritorijalnom moru.

U slučaju da do kraja godine ne dođe do nikakvog dogovora, i Britanija odbije produljiti prijelazno razdoblje, dvjema ekonomskim silama prijeti vrlo kaotična situacija u kojoj će se odmah početi primjenjivati carine i druga ograničenja u međusobnoj trgovini. EU je najveći britanski trgovinski partner kamo odlazi 45 posto britanskog izvoza i odakle dolazi 53 posto britanskog uvoza. Ukupna vrijednost međusobne trgovine roba i usluga kreće se oko 750 milijardi eura.

U mnogim sektorima nadaju se da do raskida bez dogovora neće doći jer redovita proizvodnja, primjerice u automobilskoj industriji, ovisi o lakom transportu dijelova preko granica. U svemu najveći problem će biti dogovoriti sitne detalje i neki napominju da čvrst stav Britanije i nije tako neslomljiv kao što se možda može činiti. S druge strane, Barnier je najavio da će se EU svejedno nastaviti pripremati i za najgoru soluciju. Brakorazvodna parnica između Velike Britanije i Europske unije, čini se, nastavit će zabavljati gledatelje ove političke sapunice.