Zvjezdani trenutak, priznaje i sam Heine Allemagne, bila mu je prva utakmica Svjetskog prvenstva 2014., između Hrvatske i njegovog Brazila. U izjavi za BBC Brazilac kaže da je bio smješten u uglu terena, da je zaplakao i da su mu u tom trenutku počele stizati poruke i pozivi podrške njegove obitelji i prijatelja. Ključni moment je bio slobodni udarac za Brazil, kad je japanski sudac Yuichi Nishimura sprejom po travi označio liniju iza koje je smio stati hrvatski živi zid.

Brazilci su promašili slobodan udarac, utakmica se nastavila, a linija koju je Nishimura označio na terenu za minutu-dvije već je nestajala. No oduševljenje brazilskog izumitelja spreja nije jenjavalo. Prva utakmica Svjetskog prvenstva, u kojoj je pred desecima milijuna gledatelja i Međunarodna nogometna federacija (FIFA) dala svojevrsno priznanje njegovom izumu, bila je trijumf četrnaestogodišnje borbe za Allemagnea i njegov čudesni ‘nevidljivi sprej’. U holivudskim filmovima bi nakon toga uslijedile samo scene razdraganog Allemagnea koji uživa u slavi i bogatstvu, no život se ipak odvija mahom izvan kina.

Kako je nastao Spuny?

Priča je započela 2000. godine u južnom dijelu središnjeg Brazila. Allemagne je tada bio nezaposleni otac dvoje djece u kasnim dvadesetim godinama. Život u gradu Ituiutaba nije bio lak. Kao jedan od petero djece Heine je počeo raditi već s osam godina prodajući novine i druge sitnice po ulicama. Isto tako, kao i svi brazilski klinci, igrao je i pratio nogomet.

Allemagne kaže da mu se ideja javila nakon što je jednom prilikom čuo komentatora nogometne utakmice kako spominje problem sa zadržavanjem živog zida na mjestu. Britanskom Guardianu je kazao ‘u tom sam trenutku pomislio da ću riješiti taj problem’. Kako pravila nogometa ne dozvoljavaju nikakve dodatne oznake na terenu, Allemagne se odmah usredotočio na rješenje kojim bi se na travi mogla označiti linija koja bi nestala nakon nekog kratkog vremena. Nešto poput pjene za brijanje.

Pjena za brijanje bila je i točka s koje je krenuo u razvoj ideje. Nakon što je za početak istražio sastav te pjene, obratio se lokalnoj tvornici kozmetike te su mu pomogli da razvije pjenu koja je dovoljno postojana za sve uvjete na nogometnom terenu, ali ipak ne ostavlja nikakve trajnije tragove nakon nekoliko minuta, i nije štetna za kožu nogometaša. Metodom pokušaja i pogrešaka Allemagne je u relativno kratkom vremenu dobio Spuni, sprej s pjenom (ime Spuni izvedeno je iz portugalske riječi ‘espuma’, što znači ‘pjena’) kojom se mogla označiti privremena pomoćna linija na nogometnom igralištu i koja će nestati za nekoliko minuta.

Svoj je proizvod Allemagne odmah počeo nuditi nogometnom savezu brazilske države u kojoj je živio i gdje se pokazao vrlo popularnim. Već iduće godine, 2001., Spuni je korišten u završnici prvenstva cjelokupnog brazilskog nogometnog saveza, a godinu dana kasnije Allemagne je svoj izum i patentirao. Popularnost Spunija je rasla, no njegovo promoviranje je bilo izuzetno teško. Iako su sprej prihvaćali kao odlično rješenje gdje god bi ga Allemagne ponudio, bilo kakav opipljiviji financijski rezultat je izostajao. Allemagne je bio prisiljen putovati i osobno nuditi i demonstrirati sprej, no njegovo korištenje i dalje nije bilo nigdje propisano, nego su ga nogometni suci koristili tek kao atraktivnu i korisnu pomoć.

Brazilsko-argentinski poslovni tim

U međuvremenu, 2004. godine, na sličnom je konceptu radio i argentinski novinar Pablo Silva. Allemagne je doznao za Silvine napore i dvojac je 2006. godine došao do zaključka da će se u nogometni svijet lakše probijati zajednički. Spuni je postao Spuny i prešao pod okrilje Silvine kompanije ‘9:15 Fair Play’ te se danas prodaje pod tim imenom (9:15 je aluzija na minimalnu udaljenost od 9,15 metara, koliko prema pravilima nogometa igrači protivničkog tima moraju biti udaljeni od lopte prilikom izvođenja slobodnog udarca).

Na čelu kompanije danas se nalazi trojac: Silva, Allemagne i Fernando Martinez. Allemagne se nalazi u Brazilu, Silva vodi proizvodnju i kompaniju u Argentini, a Martinez je zadužen za putovanje svijetom i razvijanje suradnje s nogometnim savezima. Korist od ‘nevidljivog spreja’ bila je neosporna, zbog čega su ga relativno brzo prihvaćali nogometni savezi. Tako se danas koristi u nogometnim prvenstvima Brazila,

Kanade, Argentine, Italije, Engleske, Portugala, Indije te drugim državnim i međudržavnim natjecanjima.

No novčana satisfakcija za koju bi svatko očekivao da će nakon takve svjetske promocije zasluženo stići u ruke Allemagnea ipak nije došla. Iako sada i FIFA odobrava korištenje spreja, to još uvijek nije obavezno, a niti je FIFA imenovala 9:15 Fair Play kao nekakav službeno odobren proizvod. Uz to, na tržištu su se u međuvremenu pojavili konkurentski proizvodi.

Sprej je u masovnoj upotrebi, ali ne donosi milijune svojim izumiteljima

‘Čini mi se da svijet nije prepoznao da smo mi svoje živote posvetili tome’, komentirao je Allemagne prošle godine. Sprejeve koji su se koristili 2014. tijekom Svjetskog prvenstva FIFA je dobila besplatno, a izumitelj je zauzvrat dobio samo dvije besplatne ulaznice za finalnu utakmicu. Allemagne je lani procijenio da su u 14 godina do tog trenutka prodali oko 150.000 komada i dodao da obično prodaju oko 2.000 sprejeva kad neki savez odluči početi koristiti ga u nogometnom prvenstvu. Cijena jednog spreja kreće se od pet do šest američkih dolara.

Allemagne kaže da su brojke ‘niske’ u usporedbi s veličinom zemalja i njihovih prvenstava u kojima se koristi sprej. ‘Nisam mislio da ćemo morati dokazivati išta nakon Svjetskog prvenstva’, komentira on, dodajući da su ‘koristi koje pruža sprej vrlo jasne’.

Novac koji je i stigao od prodaje većinom se investira u proizvodnju. Troškovi promocije i zaštite patenta također su visoki tako da je Allemagne daleko od statusa bogataša kojem bi preostalo jedino da putuje svijetom i navija na nogometnim utakmicama. On sam tvrdi da mu zarada i nije glavni motivator za to što radi.

Ponosan je na svoj doprinos najpopularnijem svjetskom sportu i tvrdi da želi ukazati na to da u svijetu postoje i ‘jednostavni ljudi koji mogu napraviti nešto vrlo korisno, nešto što će doprinijeti cijelom svijetu’. Dodaje i da mu je čast što je dao doprinos povijesti nogometa.

S obzirom na to kolike milijune i milijarde u najpopularnijem sportu u džepove spremaju oni koji toj igri nisu doprinijeli ni na koji način, valja se nadati da će si Allemagne ipak s vremenom moći priuštiti i odlaske na utakmice čisto iz užitka. I da će njegov izum ostati svojevrsno priznanje svima onima koji uživaju igrajući i gledajući nogomet, zbog ljepote igre, a ne zato što bi na njemu mogli zaraditi nešto.