Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja koji vodi Vilim Ribić okupio je danas na okruglom stolu ekonomiste koji sebe svrstavaju u sljedbenike neortodoksne doktrine. Protive se politici oštre štednje, smatraju da se time prvenstveno štite interesi kapitala dok se osiromašuje radnike i građane
U uvodnom govoru Ribić je istaknuo kako hrvatska vlada mora voditi drugu ekonomsku politiku. Ocijenio je kako se veliki medijski prostor daje analitičarima koji zastupaju interese banaka, a sve po krinkom objektivnog i neutralnog mišljenja.
'Zbog toga se još uvijek može čuti kako javni sektor nije dao svoj doprinos izlasku iz krize. To nije istina. Naša primanja pala su za 20-ak posto što je više nego što je od početka krize pao BDP. Jedino je točno da javni sektor nije reformiran, ali za to nisu krivi zaposlenici, već Vlada', rekao je Ribić dodajući kako novac koji je uzet javnom sektoru nije donio nikakve rezultate.
Pozvao se na Paula Krugmana koji je 2009. predvidio da će stagnacija svjetskog gospodarstva trajati deset godina.
'Politika rezanja dat će rezultate, ali za 20 godina. Pitanje je kakvu će cijenu društvo platiti u tom razdoblju', istaknuo je Ribić.
Dragomir Sundać s Ekonomskog fakulteta u Rijeci izvore hrvatske krize vidi u nepromišljenom ulasku u proces globalizacije i tranzicije te u nemoći da formiramo vlastiti gospodarski model.
'Od 1990. do 2014., hrvatski BDP narastao je samo za 7,5 posto i po tome smo najgore gospodarstvo u Uniji. Kredite koje smo dobivali od svjetskih financijskih institucija koristili smo za financiranje potrošnje, a ne u razvoj. Posljedica je toga stvaranje megabirokracije i deindustrijalizacija', naglasio je Sundać ocijenivši kako ekonomski i socijalno propadamo, ali u 'nevjerojatnoj tišini'.
Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu govorio je o javnom dugu i koliki je on uteg za izlazak Hrvatske iz krize.
Prema njegovu mišljenju, najveći problem nije visina javnog duga, već činjenica kako se njime uopće ne upravlja.
'Zaduživanje je izvan demokratske kontrole i dosad je služilo za stranačke interese. Potrebno je oformiti tim nezavisnih stručnjaka te postaviti određene limite', rekao je Lovrinović.
On se zalaže za monetizaciju javnog duga odnosno aktivniju ulogu Hrvatske narodne banke koji bi otkupio jedan njegov dio uz vrlo nizak prinos što bi pojeftinilo javni dug i smanjilo pritisak na državu.
Lovrinović odbacuje upozorenja kritičara kako bi se povećanim tiskanjem novca potpalila inflacija pozivajući se na primjere Njemačke i SAD-a.
