Ništa novo - reakcija je domaćih stručnjaka na reformski plan koji je bavarski Ifo institut, po narudžbi HDZ-a, napravio za Hrvatsku. U dokumentu koji broji više od 300 stranica, a koji je napokon dostupan javnosti, doduše samo na engleskom, predviđa se sedam ključnih reformi u područjima makroekonomije i financija, tržišta rada, mirovinskog sustava, obrazovanja, administracije / javnih financija, poslovnog okruženja i dugoročne strategije razvoja
Nijemci smatraju da Hrvatska može dići stopu rasta za oko jedan posto na samo dva načina.
Prvi je kontrolirana devalvacija kune, odnosno slabljenje tečaja, što bi povećalo konkurentnost gospodarstva. Ističu kako su glavni hrvatski izvozni proizvodi skuplji za sedam posto od, na primjer, poljskih. Nijemci predlažu devalvaciju od sedam posto realno i 13 posto nominalno u razdoblju od sedam do 13 godina.
Drugi način koji bi učinio hrvatsko gospodarstvo konkurentnijim je smanjenje cijene rada (unutarnja devalvacija). Prema njihovoj računici, smanjenje cijene rada za 10 posto imalo bi isti učinak na rast BDP-a kao da kuna oslabi za oko 17 posto.
Iste te mjere, ali u radikalnijem obliku, predlagao je Hrvatskoj prije dvije godine Međunarodni monetarni fond (MMF).
Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta (ZŠEM) smatra kako je za Hrvatsku više izvediva prva mjera – slabljenje tečaja kune
'Devalvaciju odnosno deprecijaciju Hrvatska narodna banka (HNB) već radi na godišnjoj razini od 0,5 posto. Nijemci predlažu samo da se ona ubrza. To lagano klizanje tečaja kroz dulje razdoblje građani ne bi osjetili jer ako se uspije pokrenuti gospodarski rast, tada bi rasle i plaće, što bi pratilo rast rata kredita', objasnila je Pribičević za tportal.
SDP-ova vlada već je, dodaje, pokušala pokrenuti ekonomiju smanjenjem cijene rada, ali u tome nije uspjela.
'Smanjenje cijene rada odnosi se posebno na onaj dio plaće koji zovemo bruto dva. U njemu je i doprinos za zdravstveno, što plaćaju poslodavci. SDP je taj doprinos smanjio s 15 na 13 posto. Ali naš zdravstveni sustav je neodrživ, tako da su ponovo podigli doprinos na 15 posto', ističe Pribičević.
Nijemci za smanjenje javnog duga i deficita predlažu niz mjera: ograničavanje naknade za nezaposlene, produljenje radnog vijeka, smanjenje plaća u javnom sektoru, dulji radni tjedan u privatnom sektoru, lakše otpuštanje i zapošljavanje itd.
'U tim mjerama nema ničeg senzacionalnog. Sve to i sami znamo. Radi se o njemačkom ordoliberalizmu (op.a. varijanta neoliberalizma) koji bi oni prekopirali na Hrvatsku. Ali ono što nisu mogli ukalkulirati je to da mi nemamo njemačke političare', naglašava Pribičević.
Čitav reformski plan Ifo instituta objavljen je na engleskom jeziku, a možete ga pročitati OVDJE
