Ali onda su došli pandemija koronavirusa i ruski napad na Ukrajinu. Bundestag je nekoliko puta ukinuo dužničku kočnicu i vlada se zadužila za nove milijarde. Ministar financija Christian Lindner zapravo je htio tome uskoro stati na kraj i konsolidirati proračun. No sada je čak prisiljen retroaktivno deaktivirati dužničku kočnicu i za aktualnu godinu, piše DW.

Nedostaje 60 milijardi eura - najmanje

Prethodni financijski plan više ne funkcionira jer je Savezni ustavni sud proglasio neustavnim financiranje tzv. Fonda za klimu i transformaciju (KTF). Radi se posebnom fondu u koji su stranke vladajuće koalicije, socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP), nakon preuzimanja dužnosti 2021. prebacili ovlaštenja za kredite u visini od 60 milijardi eura, koji su odobreni tijekom pandemije ali nisu potrošeni.

Prenamjena kriznih kredita u svrhe drugačije nego što je odlučio Bundestag nije sukladna Ustavu, kažu suci. Vlada Olafa Scholza je potpuno nespremna dočekala ovu odluku i sad je u velikoj nedoumici oko toga kako reagirati na ovu presudu. Tim više što KTF nije jedini posebni fond. I za Bundeswehr je nakon ruskog napada na Ukrajinu uveden poseban fond vrijedan 100 milijardi eura. No ovaj fond je sukladan Ustavu pa stoga nije ugrožen.

Ali stvari izgledaju drugačije s Fondom za ekonomsku stabilizaciju (WSF). Ovaj krizni fond, vrijedan do 200 milijardi eura, posebno se koristi za financiranje zamrzavanja cijena energije poraslih nakon početka rata u Ukrajini.Iskorišten je 2022. godine, a veliki dio novca planiran je za 2023. i 2024. godinu.

Koalicija u šoku

Ministar financija i čelnik FDP-a Lindner sada je blokirao proračun za ovu godinu kao mjeru predostrožnosti. Prije daljnje rasprave o proračunu za 2024. htio je, kako je rekao, "raščistiti zrak", a posebno osigurati mehanizme za zamrzavanje (subvenciju) cijena struje i plina koje su već isplaćene rebalansom, piše Dw.

No što nakon toga? Stranke vladajuće koalicije nemaju odgovore. To je između ostalog i zato što su tri stranke prilično razlikuju kod pitanja na što trošiti novac. Riječ je o savezu dviju lijevih i jedne ekonomski liberalne stranke. Od početka koalicije, FDP je inzistirao na reorganizaciji proračuna i ponovnom aktiviranju kočnice zaduživanja što je brže moguće. SPD i Zeleni pak inzistiraju na svojim projektima klimatske i socijalne politike, koji koštaju mnogo novaca.

Zaštita klime, socijalna pitanja, dužnička kočnica

Treba li sada odustati od trošenja milijardi na razvoj CO2 neutralnog gospodarstva i zaštitu klime? Zeleni to ne bi podržali. S druge strane SPD bi žestoko reagirao ako bi došlo do golemih rezova socijalnih izdataka, naknada građanima i mirovina. FDP, međutim, odbija povećanje poreza za bogate ili ponovnu suspenziju dužničke kočnice.

Mnogo je onih u SPD-u i Zelenima kojima je dužnička kočnica trn u oku. S obzirom na loše gospodarske trendove u Njemačkoj, oni sada dobivaju podršku i od ekonomista: postavlja se pitanje može li Njemačka s ovakvom rigidnom politikom štednje održavati korak s globalnim ekonomskim trendovima.

Pesimistične prognoze glede gospodarskog rasta

Je li Njemačka ponovno „bolesnik Europe"? Svatko tko gleda na činjenice ne može izbjeći ovu pretpostavku. Dok gospodarstvo raste u mnogim zemljama diljem svijeta, Njemačka ne staje na noge i čak je skliznula u recesiju 2023. Od pandemije koronavirusa njemačko gospodarstvo ima najniži gospodarski rast u eurozoni a neka brza promjena nije na vidiku.

Gospodarstvo pati od visokih troškova energije i nedostatka kvalificiranih radnika. Prometna infrastruktura, dakle željezničke pruge, ceste i mostovi, jednako su dotrajali kao i javne zgrade, posebice škole i sveučilišta. Digitalna infrastruktura također kaska, prelazak na obnovljive izvore energije i elektrifikaciju ide presporo.

Druge zemlje se zadužuju kako bi podržale i modernizirale svoja gospodarstva. Najbolji primjer je SAD. Vlada predsjednika Joea Bidena svojim je “Zakonom o smanjenju inflacije” pokrenula investicijski program vrijedan gotovo 740 milijardi dolara. Osim mjera za borbu protiv klimatskih promjena i preusmjeravanje američkog gospodarstva prema obnovljivim izvorima energije, program također predviđa sveobuhvatne nove porezne propise.

Što će se sada dogoditi u Njemačkoj također je od međunarodnog interesa. Ako je najveće europsko gospodarstvo prisiljeno manje investirati i trošiti, onda će to prvo osjetiti susjedne europske zemlje, a potom i ostatak svijeta. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) već upozorava na posljedice njemačke proračunske krize.

OECD se zalaže za reformu njemačke dužničke kočnice i ukazuje ne samo na golemu potrebu za ulaganjima i loše ekonomske podatke, nego i na tekući rat u Ukrajini, prekretnicu u obrambenoj politici i geopolitičke napetosti s njihovim utjecajem na opskrbne lance i izvoznu orijentiranost njemačkog gospodarstva.

I drugi ekonomisti upozoravaju da dužnička kočnica ne bi trebala biti prepreka ulaganjima u buduću održivost Njemačke. No, reforma pravila moguća je samo s dvotrećinskom većinom u parlamentu, a ona trenutno nije izgledna.

Demokršćanska blokada

Demokršćanska oporbena Unija CDU/CSU se žestoko protivi promjeni dužničke kočnice. Ona je, kako kažu, neophodna za upravljanje proračunom koje je pravedno prema svim generacijama pa tako i prema onima koje dolaze. Čelnik zastupničkog kluba Unije Friedrich Merz, koji je i predsjednik CDU-a, umjesto toga predlaže rezanje socijalnih izdataka i odgodu zakona o grijanju koji guraju Zeleni, a kojim se želi ubrzati postupno ukidanje fosilnih goriva. To su politički stavovi koji se slažu s onima FDP-a. Međutim ni Unija i FDP nemaju većinu u parlamentu.

Bundestag je zapravo htio usvojiti proračun za 2024. 1. prosinca. Sada, tijekom proračunskog tjedna, parlament će vjerojatno raspravljati i svađati se s vladom oko financijske budućnosti Njemačke.