Poticajne mjere koje reguliraju zakonske izmjene odnose se na projekte ulaganja i jačanja konkurentske sposobnosti u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima, razvojno-inovacijskim aktivnostima, aktivnostima poslovne podrške i aktivnostima usluga visoke dodane vrijednosti.

Prijedlozi izmjena najviše pomažu industrijskim kompanijama koje ulažu u modernizaciju poslovnih procesa. Naime, uz dosadašnjih osam vrsta potpora u zakon je uvrštena potpora za automatizaciju, robotizaciju i digitalizaciju proizvodno-prerađivačkih procesa.

Osnovna namjena ove potpore unapređenje je postojeće tehnološke razine poslovnih procesa i njena transformacija prema tehnološkoj razini industrije 4.0. Kako je najavio ministar gospodarstva Darko Horvat, cilj je povećati ulaganja u istraživanje i razvoj te dostići prosjek Europske unije od dva do 2,5 posto BDP-a.

Industrijskim tvrtkama ide na ruku i ublažavanje kriterija za očuvanje broja radnih mjesta. Uvođenjem prijelazne mjere omogućuje se korisniku potpore za ulaganje produljenje propisanog razdoblja očuvanja broja novootvorenih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja u slučajevima u kojima je došlo do smanjenja propisanog broja novootvorenih radnih mjesta zbog nepovoljnih uvjeta na tržištu rada.

Primjerice, ako je kompanija otvorila 20 radnih mjesta, a tri godine nakon završetka investicije zbog nepovoljnih uvjeta na tržištu smanji broj zaposlenih na 15, ima pravo zadržati potporu ako u roku od dvije godine opet zaposli pet radnika.

Najviše kritika izazvala je odredba kojom se ukidaju potpore velikim turističkim kompanijama koje grade ili renoviraju hotele s četiri zvjezdice. Naime, prema prijedlogu Ministarstva, veliki poduzetnici ubuduće bi mogli dobiti poticaje samo za gradnju hotela s pet zvjezdica, a na poticaje za gradnju hotela s četiri zvjezdice imali bi pravo samo srednji i mali poduzetnici.

U Hrvatskoj udruzi turizma (HUT) oštro se protive predloženim izmjenama. Smatraju potpuno neprihvatljivim i neopravdanim različito poticanje ulaganja temeljem veličine poduzetnika.

'Ulaganje u hotel s četiri zvjezdice, neovisno radi li se o velikom ili malom poduzetniku, svakako je investicija visoke dodane vrijednosti, što je zakon prepoznao i treba kao takvo i ostati. Smatramo da se ovakvim ograničavajućim definiranjem mogu postići samo negativni efekti, protivni ciljevima i željenom učinku ovoga zakona. Štetu u dugom roku teško je procijeniti jer bi se ona očitovala kroz smanjenu zaposlenost, izgubljene porezne prihode, izgubljeno vrijeme za razvoj destinacija te hrvatskog turizma općenito', upozoravaju iz HUT-a.

Nikome nije jasan razlog predloženog ograničenja s obzirom na to da veliki hotelijeri imaju najveći potencijal ulaganja. A nesporna je i činjenica da u hrvatskom turizmu postoji evidentan manjak hotela s četiri zvjezdice, onih koji bi trebali činiti okosnicu hotelskog smještaja.

Inače, u razdoblju od sedam godina, otkako su na snazi mjere poticanja ulaganja, odobrena su 453 projekta u vrijednosti od 20,9 milijardi kuna, uz otvaranje 14.600 novih radnih mjesta.