Početkom listopada Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pustilo je u jednomjesečnu javnu raspravu prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim mirovinskim fondovima.

Zakonske izmjene trebale bi doprinijeti diversifikaciji ulaganja po pojedinim klasama imovine, smanjenju izloženosti tržišnim rizicima i kreditnom riziku te omogućiti veću profitabilnost ulaganja.

‘Iako mirovinski fondovi od početka svojeg poslovanja kontinuirano ostvaruju prinose (s izuzetkom trenutne situacije povezane s ruskom agresijom na Ukrajinu, što predstavlja posljedicu širih gospodarskih trendova), uslijed promjena trendova na tržištu kapitala i radi daljnjeg osiguranja stabilnih i većih prinosa potrebne su izmjene zakona dodatnim proširenjem mogućnosti ulaganja, kao i liberaliziranjem postojećih mogućnosti ulaganja’, stoji u obrazloženju prijedloga zakonskih izmjena.

Direktna ulaganja u nekretnine

Predloženim izmjenama fondovima se povećavaju limiti za ulaganja u rizičnije imovinske klase, a uvodi se i mogućnost ulaganja u nove vrste imovine, ovisno o kategoriji fonda. Uz odgovarajuća ograničenja, fondovi bi ubuduće mogli ulagati u nekretnine, neuvrštene hipotekarne obveznice te prenosive vlasničke vrijednosne papire kojima se trguje na multilateralnim trgovinskim platformama.

Dosad je ulaganje u nekretnine bilo moguće samo posredno, putem alternativnih investicijskih fondova, a po novome bi fondovi mogli direktno ulagati u nekretnine.

Kada je riječ o ograničenjima za mirovinske fondove kategorija A i B, uvodi se dio portfelja koji se sastoji od slabije likvidne imovine te koji se promatra kao ‘alternativna klase imovine’ s kumulativnim limitom od 20 posto za fond kategorije A i 15 posto za fond kategorije B.

Fondovima kategorija A i B povećava se mogućnost korištenja izvedenica, bilo za zaštitu portfelja, bilo za efikasno upravljanje portfeljem, dok se mirovinskim fondovima kategorije C povećava mogućnost korištenja izvedenica za zaštitu portfelja.

Ubuduće se predviđa i povećanje najveće dozvoljene izloženosti jednom izdavatelju s dosadašnjih tri na pet posto neto vrijednosti imovine fonda.

Veća sloboda izbora za štediše

Članovi fondova ubuduće će se lakše prebacivati iz jednoga u drugi fond i mijenjati mirovinsko društvo. S tim u vezi ukida se ograničenje po kojem je promjena bila moguća samo u mjesecu u kojem je osiguranik rođen, a predlaže se omogućavanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda unutar istog mirovinskog društva ili prijelaz u drugo mirovinsko društvo jednom godišnje, bilo kada tijekom godine.

Starijim članovima koji su prije umirovljenja automatski prebacivani u kategoriju C omogućuje se da do dana umirovljenja ostanu u kategoriji B ako to žele. Također, daje se mogućnost članovima koji su već prebačeni u mirovinski fond kategorije C zatražiti od REGOS-a raspored u kategoriju B, no samo ako im je do umirovljenja ostalo više od 18 mjeseci.

S ciljem unapređivanja informiranja članova o njihovim pravima i obvezama prilikom ostvarivanja prava na mirovinu, uvodi se obveza mirovinskim društvima da godinu dana prije umirovljenja članu mirovinskog fonda pošalju standardiziranu i objektivnu obavijest o opcijama koje ima prilikom isplate mirovine. Obavijest bi između ostalog sadržavala podatke o svim mirovinskim programima koje nude mirovinska osiguravajuća društva.

Upitno smanjenje troškova

Zakonske izmjene trebale bi donijeti i troškovno rasterećenje za članove, ali to nije sasvim izvjesno jer se paralelno mjerama rasterećenja proširuju kategorije troškova koji se mogu plaćati iz imovine mirovinskog fonda.

Trenutno se na svaku uplatu u obvezni mirovinski fond naplaćuje ulazna naknada, a izmjenama se predlaže postupno smanjivanje naknade do potpunog ukidanja od početka 2027. godine.

Također, predlaže se redefiniranje naknade za upravljanje, tako da se s trenutne stope od 0,27 posto postupno smanji na 0,25 posto.

S druge se strane fondovima omogućuje proširenje troškova koji se mogu plaćati na teret obveznih mirovinskih fondova, i to do iznosa koji se do sada mogao naplatiti članu kao ulazna naknada.

Zakonodavac očekuje da fondovi neće do krajnosti iskoristiti tu mogućnost, čime bi se ostvarile koristi za članove. S ciljem ograničenja troškova predlaže se da najviše 50 posto neophodnih troškova vezanih uz stjecanje ili prodaju imovine mirovinskih fondova, kod kojih mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika, može biti pokriveno iz imovine mirovinskog fonda, a preostalih 50 posto pokriva samo mirovinsko društvo.

Ako mirovinsko društvo koristi usluge vanjskih suradnika koji su povezane osobe mirovinskog društva, ti se troškovi plaćaju isključivo iz imovine mirovinskog društva.

U ovoj godini zaredali gubici

Obvezni mirovinski fondovi su na kraju kolovoza 2020. ukupno imali 2,15 milijuna članova, od koji se najveći dio (87 posto) nalazio u srednjerizičnoj kategoriji B. U kategoriji A mirovinsku štednju držalo je 9,3 posto članova, a u kategoriji C 3,5 posto.

Nakon odlične 2021., u kojoj su 'mirovinci' postizali dvoznamenkaste stope prinosa, ova godina je za buduće umirovljenike prilično depresivna. Prinosi četiriju fondova u prvih osam mjeseci pali su po stopi od oko četiri posto u svim kategorijama štednje.

Krajem kolovoza imovina fondova vrijedila je 132,5 milijardi kuna, a kada izuzmu ovogodišnje uplate doprinosa od 5,4 milijarde kuna, vrijednost štednje koja se skuplja na računima smanjena je za 5,9 milijardi kuna.

Većina imovine (85,7 milijardi kuna ili 64,7 posto) plasirana je u obveznice dok je u dionice uloženo 20,4 posto imovine ili 27 milijardi kuna. Od ostalih oblika ulaganja, ulaganja u investicijske fondove iznosila su 14,1 milijardu kuna (10,7 posto imovine), a novac i depoziti činili su 3,5 posto imovine, odnosno 4,7 milijardi kuna.