'Volim ljuto sada je tvrtka narasla iz OPG-a koja je definitivno prerasla u jedan ozbiljan posao, u državi gdje ljudi ne jedu još toliko ljuto. Stoga se treba znati postaviti na tržištu, izbrendirati i lagano širiti. Upravo ovo posljednje malo teže ide. Dobro smo pokrili Zagreb i okolicu, recimo da smo zadovoljni Dalmacijom i Istrom. No u inozemstvu, gdje postoji kultura jedenja jako ljutog, tamo nas prepoznaju na prvu', govori Dario Juričić, voditelj prodaje u Volim ljuto.

Svoje sadnice, ali i prerađevine ljutih papričica poput ljutih umaka, ajvara, zimnice i praha, plasiraju u susjednu Sloveniju, Nizozemsku, Njemačku, a u posljednje vrijeme im se otvorilo i tržište Italije. Za sebe kažu da su prvi u Hrvatsku donijeli papričice s imenom i prezimenom, točnim geografskim porijeklom te onim što se od njih može očekivati.

Dok su prošle godine proizveli oko tri tone svježih čili papričica, ove im se proizvodnja udvostručila, a iduće planiraju dosegnuti 20 tona. Slično je i s umacima. S potražnjom se povećava i proizvodnja. Tako je prve godine bilo 6000 komada, ove su napravili 25.000, a iduće godine planiraju proizvesti više od 70.000 komada umaka. Iduće godine planiraju zakoračiti i u trgovačke lance, a za sada su prisutni u oko 30 trgovina u Hrvatskoj koje prodaju njihove proizvode.

'Uzgajamo oko 40 vrsta čili papričica, ali svake godine posadimo i neku novu. Riječ je o južnoameričkim i južnoafričkim te indijskim vrstama. Klime su tamo potpuno drugačije nego ovdje pa kada ih donesemo, promatramo ih godinu, dvije kako bismo vidjeli kako će se prilagoditi na ovo podneblje. Neke od njih zbog klime ne mogu izraziti svoju ljutinu kakvu, primjerice, imaju u Indiji', objašnjava on.

Ljutinu papričica, kako bi ih približili ljudima, rangirali su od jedan do deset. No jedinica za mjerenje ljutine označava se Scovilleom, tumači, odnosno prisutnošću kapsaicina koji je zaslužan za ljutinu. Najljuća do sada uzgojena čili papričica u Jakovlju imala je preko dva milijuna Scovillea.

'Ljutina udara na iste receptore koji će vam javljati bol, ali se ona drugačije manifestira. Jedenje ljutoga bi u pravilu zbog toga bilo vrsta mazohizma. No kapsaicin djeluje istovremeno i na hormon sreće, serotonin. Moglo bi se to nazvati i nekom vrstom ovisnosti prilikom koje se stvara senzacija u ustima koja se ne može opisati. No, sve ovisi o pragu tolerancije', kaže Dario koji, priznaje, voli umjereno ljuto, odnosno na ljestvici ljutine, one do pet.

Iako je više muškaraca koji jedu ljuto, žene koje se ohrabre pa kušaju čili papričice, imaju puno veći prag tolerancije, uvjerili su se u to i u Volim ljuto.

Ovisno o vrsti čili papričice, ljutina može biti toliko jaka da mijenja, objašnjava Dario Juričić, tlakove u glavi, ogromna količina vrućine ‘zacrveni’ uši, a onda se proširi po cijeloj glavi i ustima. Neka će odmah ‘pržiti’ dok će kod drugih čili papričica ta ljutina rasti od trenutka kušanja pa idućih deset minuta.

'Postoje tri kategorije ljudi koje jedu ljuto. Prvi su hedonisti koji u tome uživaju, drugi jednostavno žive u takvom podneblju, primjerice Italiji gdje jedenje takvih ljutih čilija pomaže prilikom visokih temperatura potičući znojenje, što je prirodan štit kako bi se tijelo rashladilo. U posljednje vrijeme se sve više govori i o tome kako je jako ljuto zdravo, naravno, ako se jede u umjerenim količinama', objašnjava Juričić.
Od čili papričica, nastavlja, pripremaju se kreme koje se koriste u liječenju reumatizma jer potiču cirkulaciju i ublažavaju bol.

U susjednoj Sloveniji, priča s čili papričicama zakotrljala se dvije godine prije nego u Hrvatskoj, a tamo je sada već osam proizvođača koji svaka dva mjeseca organiziraju chili festivale na kojima ima preko 17.000 posjetitelja.

'Kod nas nema takvih festivala jer se ne jede toliko ljuto, a neki se čak i boje. Stoga morate biti stalno prisutni i svugdje kako biste ljudima nudili da probaju ono što proizvodite i dobili povratnu informaciju, a to nam je najvažnije', zaključuje Dario Juričić iz Volim ljuto.