U upravljanju PBZ-om Prka je uspješno prebrodio sve ključne izazove, od privatizacije, preko kreditnog buma i recesije, do skandala sa 'švicarcima', stvorivši modernu i inovativnu bankarsku instituciju.

Rijetko je istupao u javnosti, ali kada bi progovorio, njegove riječi uvijek bi snažno odjeknule. Bio je poznat kao čovjek 'bez dlake na jeziku' pa je često dolazio u sukob s neistomišljenicima, a poznate su njegove polemike sa SDP-ovim ministrima Slavkom Linićem i Borisom Lalovcem.

Prka je rođen na Novu godinu 1958. u mjestu Golinjevu kraj Livna. Djetinjstvo je proveo u Đakovu, a poslije studija na Ekonomskom fakultetu karijeru je počeo u nekadašnjoj Slaviji, kasnijoj Dioni. Nakon što je ispekao zanat u komercijali, krajem 80-ih pokazao je poduzetnički instinkt i posvetio se savjetničkim poslovima.

Početkom 90-ih kao istaknuti član HDZ-a ušao je u politiku i brzo napredovao u državnoj hijerarhiji. Široj je javnosti postao poznat 1992., kada je postao pomoćnik tadašnjeg ministra financija Joze Martinovića, potom i zamjenik ministra financija, a tada je tu funkciju preuzeo Zoran Jašić.

U petoj hrvatskoj Vladi, koju je 1993. preuzeo Nikica Valentić, Prka je preuzeo resor financija. U jesen 1997. godine napustio je Ministarstvo financija nakon što je održan sastanak na Brijunima o poreznoj reformi i uvođenju PDV-a na koji ga predsjednik Tuđman nije pozvao, iako je bio prvi čovjek državnih financija.

Podnio je neopozivu ostavku i s titulom najuspješnijeg ministra financija u tranzicijskim zemljama, koju mu je dodijelio časopis Euromoney, 1998. preuzeo upravljanje kadrovski i financijski devastiranom Privrednom bankom Zagreb, koja je tada još bila u državnom vlasništvu. Dvije godine kasnije PBZ je privatiziran, a strateški partner postala je Intesa Sanpaolo. Talijani su odlučili zadržati Prku na vodećoj poziciji, zadovoljni njegovom ulogom u privatizacijskom procesu.

Dvije godine nakon dolaska u PBZ Prka je pretrpio brutalni napad, do danas nerazjašnjen. Naime 30. rujna 2000. godine nepoznati napadači presreli su ga u stubištu zgrade u kojoj je tada stanovao i premlatili ga palicom. Napadačima, koji ga nisu opljačkali, nego divljački pretukli, policija nikad nije ušla u trag, a mediji su napad protumačili kao osvetu ili opomenu ljudi iz mafijaškog podzemlja.

Iako još nije stekao uvjete za mirovinu, jedan od najdugovječnijih hrvatskih bankarskih čelnika odlučio se povući iz bankarstva i zaključiti poslovnu karijeru.

'Nakon vrlo intenzivnog i dugog razdoblja provedenog na čelu Uprave PBZ-a odluku o odlasku iz banke donio sam isključivo motiviran osobnim razlozima, sa željom da se ubuduće više posvetim privatnom životu i svojoj obitelji, a ne s namjerom preuzimanja neke druge dužnosti', poručio je Prka u oproštajnom priopćenju.  

Najavom odlaska jednog od najupečatljivijih likova s hrvatske financijske scene završilo je razdoblje povlačenja veterana s kormila vodećih hrvatskih banaka. Smjenu generacija najavio je Franjo Luković, koji je početkom 2014. napustio Zagrebačku banku.

Uslijedili su povlačenje Zdenka Adrovića iz Raiffeisen banke, smjena dugogodišnjeg čelnika HBOR-a Antona Kovačeva te odlazak u mirovinu Petra Radakovića, dugogodišnjeg čelnog čovjeka Erste banke.